DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 59     <-- 59 -->        PDF

Ing, S. OMANOVIĆ (SARAJEVO):


PODIZANJE „EKSPRESNIH" ŠUMA*


(NOTES A L´ ARTICLE SUR LES FORETS „RAPIDES")


Svojim člankom pisac je htio pokazati, kako se bez obzira na upliv
raznih faktora, od kojih zavisi uspjeh sadnje, i bez obzira na ogromne
troškove mogu podići t. zv. »ekspresne šume« i to na osnovi podizanja
oglednih stanica i tamo provedenih eksperimenata.


Pošto su u članku izneseni podaci dobiveni uz cijenu velikih troškova
i pošto pisac navodi, da se tako može eksperimentisati na svakom
tlu bez obzira na razne uzroke, od kojih zavisi uspjeh, te pošto se tu
iznose netačni navodi, koje šumarska nauka ne može da usvoji, to ću
biti slobodan, da se malo pozabavim sa dotičnim pitanjem, jer čvrsto
držim, da podizanje takvih »ekspresnih šuma« nema ni ekonomskog
oslonca ni dobrog mišljenja u šumarskim krugovima.


Na ovo me nagoni i savjest i dugogodišnje iskustvo, koje sam stekao
kao referent za" pošumljavanje kod Direkcije šuma i Banske uprave u
Sarajevu.


Pošumljavanje krša i golijeti u našoj državi (oko 1,300.000 ha) zadaje
veliku brigu pozvanim faktorima. Od navedene površine oko 720.000
ha su pašnjaci visokih Alpskih regiona, iznad 1500 m i bez gotovo ikakve
šumske vegetacije, 100.000 ha je goli krš, dakle sterilno zemljište, a


500.000 ha krš sa mjestimičnim devastiranim šumama i šikarama. Prema
tome više od Va državnog zemljišta treba što prije privesti racionalnoj
kulturi, da bi se sa što manje troška dobile izvjesne koristi za siromašno
kraško stanovništvo i da bi se poboljšale klimatske prilike. To je princip,
od kojeg se ne smije ni u kojem slučaju odstupiti. Podizanje t. zv.
»ekspresnih šuma« nema ipak smisla za kultivisanje na kršu i golijeti,
jer je vrlo skupo, a i uvjetovano od mnogih prirodnih faktora, kao klime,
transpiracije, insolacije, topline i vlage i zraka i zemljišta, dakle od momenata
koji opet zavise od geografske širine i nadmorske visine. Ti prirodni
faktori uzrokuju na kršu sušu, mraz i vjetar, te djeluju vrlo slabo
na rasline i na bonitetu tla.
Da bi se ovo razumjelo, moram ponovno naglasiti, da se krš prostire
na ogromnim površinama Dalmacije, Primorja, Hercegovine, Bosne,
Crne Qore i Južne Srbije. Šuma je u ovim predjelima davno sasječena i
iskrčena, a plodna zemlja uslijed loših atmosferskih prilika rastvorena,
odnesena i vjetrom otpuhana. Pošto krš ima mnoge podzemne pukotine,
to su ovi krajevi ostali bez vode (vrela, potoka i rijeka). Pukotine i
doline na kršu ispunjava glineno-željezovita crvena zemlja (terra rossa)
fcio jedina plodna zemlja, koja održava vegetaciju na kršu. Na dobrom
je zemljištu lako pošumljavati, jer se čovjek ne mora boriti sa svim
ovim nepovoljnim prirodnim faktorima. Na tome je zemljištu vlaga tla
i zraka dovoljna. S druge strane radi dubine plodne zemlje dobra je


* Primedbe na članak g. lug. Afailasijeva u »Šumarskom listu« broj ´ 12 od
prošle godine.
261