DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Čuli smo primedbe naših stručnih konzervativaca: »Pa do sada su
toliki šumari radili na stari način i to su bili istaknuti radnici. Oni su
svuda sadili crni bor, znači da tako i treba produžiti«. Prema ovoj logici
ne bi trebalo uvoditi aeroplane, jer su do sada toliki istaknuti stručnjaci
radili samo železnice i automobile; ne bi trebalo uvoditi ni elektriku,
jer su do toga toliki dobri stručnjaci konstruisali samo lampe za petroleum
... I još nešto:


Prohujaće godine i vekovi. Ljudski će um podignuti mnoge zave´se
nad tajnama prirode. Pojaviće se nove tekovine, o kojima sada ne
možemo ni sanjati. Možda će raketni vozovi zujati sa jedne planete na
drugu kroz bezgraničan prostor vasione. Šta li će tada biti sa šumarstvom
i šumarima? Bezuslovno, upotreba drveta za građu i ogrev
potpuno će iščeznuti, a stvari od drveta pokazivače se samo u muzejima.
Ali šume će ostati. One će promeniti možda svoj oblik, svoju spoljašnost:
pojaviće se i neke nove lepe vrste. Ali ove će šume biti isto tako potrebne
za čovečanstvo kao i sadanje — samo ne radi materijalne koristi.


Zelenilo šume, to je najbolji osmejak, koji nam je poklonila priroda,
najlepši ukras naše planete i njega ništa´ drugo ne može zameniti. Šumarski
inženjeri biti će inženjeri estetike i umetnici čiste lepote na našoj
zemlji; bez njihovog učešća neće se podizati gradovi i naselja budućnosti.


Pa zar se i sada sve više i više ne oseća ta privlačnost šuma! Zar
i sada čovečanstvo, zarobljeno u zagušljivim prašnim .^ nehigijenskim
kamenim sanducima (kućama) ne teži za lepotom šume? Što je kulturniji
narod, to je veća ova težnja. Skoro svuda ljudi iskorišćuju svaku nedelju
za izlet u šumu. U taj dan prazne se gradovi i vrši se prava seoba u
mirisno zelenilo. A zašto smo mi podigli Topčider, Kalimegdan, ukrasili
šumom Avalu i zašto se to sve nalazi baš u rukama šumara! Da nije
možda za rekursionu seču? Ne, to sve već jasno dokazuje, da je estetika
šuma jedna od nerazdvojnih grana šumarstva, koja se sve više i više
razvija silom prilika i zahteva sadašnjosti. Možda ćemo doživeti i osnivanje
zasebne katedre o estetici šuma. Ova grana šumarstva imatiće i
podizanje parkova i vrtova, koji na kraju krajeva nisu ništa drugo, već
vrsta šume.


Zato treba da se probude oni, koji spavaju, jer će ih vreme pregaziti.
Treba obratiti naročitu pažnju i na estetiku pošumljavanja. Evo
zašto stanica doduše pomalo, ali ipak uvodi u ogled i ukrasne vrste i
poklanja im izvesnu pažnju. Ova je akcija bezuslovno praćena simpatijom
nekih naših šumara, koji su već podigli ovo pitanje.


Ovde je naveden samo jedan deo rezultata opažanja i proučavanja
stanice, pošto se nije moglo iskoristiti sve, što je dobiveno; pa i navedeni
rezultati nisu detaljisani u mnogim slučajevima, kako bi trebalo. Nadamo
se, da će nastati bolja vremena, kada će rezultati moći biti prikazani u
punom opsegu, čime će stanica izvršiti postavljene zadatke.


Résumé


Résumé. Succédemment a son premier rapport publié ici l´an dernier (v. p. 622)
dans lequel) l´auteur rapporta sur la fondation et sur les buts du »champs d´essais« de
Sédrénik pres de Saraievo comme aussi sur la croissance des jeunes plants au C´/urs
de l´année 1936 (premiere année de leur existence), l´auteur expose dans ce deuxieme
rapport — la prospérité de ces-meme plants au cours de la précédente année (1937).


245