DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Ljubitelje jeftinoće obradovaće cifre najmanjeg utroška. To je za
brest iznos od 18 para po metru, a za hrast i omoriku po 80 para. To je
postignuto posredstvom zaštite od maline, pošto je celokupan utrošak
negovanja za godinu dana ograničen na trošak dvokratnog prašenja. Zar
ovo nije još jedan dokaz značenja, koje ima sklop? Zar sama priroda ne
pokazuje, da ako hoćemo brzo i jeftino, treba pre svega postići sklop.


Dakle ova metoda zasene igra veliku ulogu i jako smanjuje troškove.
Ne mora naravski svuda da bude baš malina, mogu da budu
primenjene i mnoge druge vrste sa istim uspehom, gde iz ma kakvih
razloga neće da uspeva malina.


Razlike u ceni 1 metra prirasta (tabela 4) pokazuju donekle i biološka
svojstva raznih vrsta. Razumljivo je, da se mnogo lakše i sa manje
troška mogu naterati na brže rastenje po svojoj prirodi brzorastne vrste.
Kada mi to isto zahtevamo od sporijih vrsta, moramo i više plaćati. A
kako plaćamo u naturi, posredstvom nege i dubrenja ,to tablica grubo
pokazuje stepen brzine rasta različitih vrsta. Utrku je dobio brest, a
njega stiže bagrem. Zatim ide lipa, ariš, hrast, a omorika u isto vreme
tek je pošla od starta.


U toku 1938 g. stanica će ostaviti bez daljeg dubrenja 75% sadnica
dubrenih ove godine, a sa 25% nastaviti đubrenje u istoj količini.


VIII. Uporedno-kontrolne parcele.
Stanica ima uporedne parcele: / VIII, V» X i XII sa sumarnom
površinom od oko 5.000 kv. met. Na ovim parcelama ima predstavnika
svih glavnih vrsta, koje se neguju na stanici. Ovde su sadnice u neredu,
u razbacanim grupama, posađene u jame. Nega je minimalna, upravo
onolika, koliko je potrebno za održanje sadnice na životu. To je u većini
slučajeva prašenje jedan do tri puta u sezoni, a ponegde, gde je bila teška
i jako slana (kisela) lončarska ilovača, dodato je u jame prilikom sađenja
nešto bolje zemlje iz bliže okoline. Pored toga na izvesnim mestima, kao
prelaz intenzivnom uzgajivanju, primenjena je srednja nega: dodatak
dubriva u malim količinama i nešto veći broj prašenja. Podaci o razlikama
prirasta i utroška novca i vremena sistemizirani su u grafikonu i
tablici.


IX. Štetočine.
Najglavnija nepogoda u toku 1937. g. bila je invazija miševa, od
koje su inače nastradale mnoge opštine u drinskoj banovini. Miševi su
upravo izbušili teren, vadili posejani žir, čak i seme ginkije, pregrizali
korenje biljaka. Bila su isprobana u prvom redu patentirana sredstva,
tako zv. Zelio-zrna i dr. Možda su to i dobra sredstva, ali pod uslovom,
da ih miševi jedu. Međutim oni su pametni, te nisu dirnuli baš nijedno
zrno toga produkta. Onda je pomogao »babski lek«, staro i ispitano
sredstvo: mačka. Ona je bila transportovana iz Sarajeva u ekspresvagonu
od stare vreće, ubrzo se aklimatizirala na stanici i za kratko je
vreme potamanila i rasterala miševe. Od drugih štetočina bili su ( i to
u vrlo velikoj količini) mravi, koji su pravili znatnu štetu, a naročito su
upropašćivali plodove jagoda, nagrizali krastavce i svuda gajili lisnate
vaši, svoje »krave«. Posle bezuspešnog spaljivanja i polivanja mravinjaka
vrelom vodom moralo se pristupiti zalivanju petroleumom, koji je
u većim količinama radikalno uništavao mrave.


241