DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 14     <-- 14 -->        PDF

prirast (već početkom avgusta), a pitomi kesten terao je sve do sredine
septembra. Ova velika razlika u ponašanju kestenova tokom prve i
druge godine može se objasniti time, da kesten vrlo teško podnosi
sadenje i s tim vezano mrcvarenje. Sa druge strane veoma je značajno,
da na kesten nije delovao negativno vetar, što je inače običaj. Verovatno,
da je nega pojačala njegovu opštu otpornost čak i protiv vetra.
Ovom prilikom spomenimo, da se pitomi kesten sklopio u redovima kao
i druge vrste: (brest, lipa, ariš, eleagnus, džanarika, a ponegde i hrast).


Katalpa, i ako ima izvesna negativna svojstva, uvedena je kao
brzorastna vrsta. Ona je opravdala nade i od semena posejanog 1936 g.
izrasle su biljke, koje su već u septembru 1937 g. bile visoke 1,20 do
1,40 mt. Zaustavila je prirast u septembru, te je verovatno stigla da
odrveni, što je važno s obzirom na to, da se mladi letorasti, koji nisu
stigli da odrvene, obično smrzavaju i od najmanjeg mraza.. Katalpa je
u glavnom sadena po letu i letnja sadnja u glavnom daje bolje rezultate
od proletnje, kao što je slučaj i sa nekim drugim vrstama.


SI. 9. Letnja sadnja. Kultura ariša posađenog u julu 193-6 god. sadnicama visokim
0,30 mt. Srednja je visina u septembru 1937 god. iznosila 1,85 m i


Na gledičiju je negativno delovalo kišovito leto, tako da je ove
godine ona dala dvaput manji prirast nego u prošloj godini. U mestima
sa stagnantnom vodom uginula je. Džanarika u ogradi bilo je dosta
vesela, ali nije dala veći prirast. No u redovima (zasađena u jesen 1936
g.) vrlo se dobro razvijala i dala je sklop. (SI. 17, desni red). Prirast u
redovima iznosio je više od 1 mt. a u ogradi svega 50 cm. U stagnantnoj
vodi nije uginula, ali je dala veoma neznatan prirast.


Divlja breskva — odnosno poludivlja, jer je nikla iz koštica najboljih
vrsta pitome breskve — veoma se ugodno oseća na svim parcelama
stanice. Na donjoj parceli ona obrazuje živu ogradu, koja je sada
visoka 2 mt. Jedan red, koji je posađen radi ogleda na I. parceli u jesen
1936 g., nastradao je od gljivice, koja najčešće napada breskvu i prouzrokuje
kovrčanje lišća, ali je stigla visinu od 1,90 mt. (si. 17). Interesantno
je, da je breskva procvetala u proleće 1937 g., pa je čak dala i


216