DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 9 <-- 9 --> PDF |
tlo nema značaja kapitala. Međutim on dopušta, da šumsko tlo sa stanovišta ekonomije ima značaj kapitala (»Forstpolitik«, str. 54.), dok na strani 218. istoga djela govori izravno o zemljišnim kapitalima. Na drugoj strani kaže, da je najvažniji kapital, što ga susrećemo u šumarstvu, drvna zaliha, koja je nastala svrsishodnom štednjom. Drvna zaliha je bezuvjetno kapital, za nju E n d r e s nigdje ne kaže da je kapital samo sa privatno-ekonomskog stanovišta. Iz toga bil slijedilo, da prema Endresovo m shvaćanju pripada naziv kapitala samo onim dobrima ili još tačnije produkcijonim sredstvima, koja su nastala saradnjom čovjeka, makar se ta saradnja očitovala samo u pasivnoj štednji. Ona produktivna sredstva, koja je priroda sama stvorila, nisu kapitali, već prirodni faktori. Kad smo već došli do ovog predbježnog zaključka, moramo se sjetiti poznate Böhm-Bawerkove definicije, prema kojoj su »kapitali producirana produkcijona sredstva.« Ovu definiciju prihvatio je po svoj prilici i E n d r e s, ali joj u daljnjim razmatranjima nije pridavao veće značenje. Dr. Amerigo Hof mann 1 navodi Endresovu izjavu, da uopće ne postoji neka pravilna definicija pojma kapitala, te da u tom pogledu postoje različita naziranja o biti kapitala u privatnoj i nacijonalnoj ekonomiji. Međutim pomanjkanje jasne i određene difinicije pojma kapitala ne sprečava En dres a u istraživanju, kako se kapitalističke pojave manifestiraju u ekonomskom životu. Kod promatranja manifestacija kapitala principijelna pitanja i definicije postaju manje važne. E n d r e s promatra kapitalističke pojave sa gledišta privatnog vlasnika šuma. Sa toga gledišta nije više važno, da li je šumsko tlo samo po sebi kapital ili je prirodni faktor. Za šumoposjednika je šumsko tlo bezuvjetno kapital, jer mu pribavlja prihode bez rada. Šumsko tlo razlikuje se od ostalih vrsti kapitala samo po tome, što je od prirode dano, dok je ostale vrsti kapitala producirao čovjek. Da bismo proučili ostala svojstva kapitala, koja je E n d r e s promatrao i u koja je vjerovao, najbolje će biti, ako se poslužimo njegovim originalnim izrekama, koje ćemo doslovce citirati i to na njemačkom jeziku, da tako izbjegnemo svakoj pogreški kod prevođenja. Kad prelistavamo Endreso v udžbenik i ostala njegova djela, upast će nam u oči pojedine izreke, koje nam u naročitoj mjeri olakšavaju shvaćanje i razumijevanje njegove nauke. Tako na pr. veli on: »Bodenrente oder Bodenreinertrag bestimmt den Bodenwert. Der Wert des Bodens bestimmt sich nicht nach den Produktionskosten, sondern nach der Ertragsfähigkeit. Die kapitalisierte Bodenrente ist der Bodenwert.« (Udžbenik str. 7). Ovo su osnovne teze Endresov e nauke. Prema tom shvaćanju vrijednost šumskog tla ima samo jedan izvor, a taj je renta, koju odbacuje. Prema tome šumsko tlo može imati samo jednu gospodarsku svrhu: da odbacuje rentu, da služi kao kapital; jedino s tog razloga šumsko tlo ima vrijednost. Za vrijednost šumskog tla nisu mjerodavni! troškovi šumske produkcije, već je mjerodavan čisti prihod od te produkcije. Iz toga vidimo, da kapitali po svojoj naravi moraju biti produkcijona sredstva 1 Oesterreichische Viertdjahresschrift für Forstwesen 1910 — str. 210. 123 |