DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 62 <-- 62 --> PDF |
šuma, pašnjaka i livada i njiva na svako grlo krupne stoke (sitna je stoka izražena u krupnoj sa 1 : 8). I u poredbi sa stokom šumovitost je Vrbaske banovine vrlo visoka. Na jedno grlo krupne stoke dolazi prosječno 1.5956 ha šume prema 1.4385 njiva i livada i samo 0.2289 ha pašnjaka. Najviše šume prema stoci ima srez teslićki (3.6938 ha), a najmanje gradiški (0.6436 ha). Izuzevši srezove glamočki, grahovski i dvorski svi drugi srezovi imaju malo pašnjaka (polovina njih ispod 0.1 ha na jedno grlo krupne stoke). Kako u ovim krajevima stajska ishrana traje 5 mjeseci, a paša 7 mjeseci, stoka bi se i mogla ishraniti preko zime, ali joj za ljetnu prehranu ostaje premalo paše. (I kad bi svi pašnjaci bili dobri ü podjednako razmješteni, ne bi mogli dati više od 229 kg hrane u vrijednosti sijena prosječno na jedno grlo, a to jedva ako je desetina od onog, što bi trebalo na 210 dana paše). Radi toga je velika navala stoke na šumu, a gdje nema šumske paše, mora se dio njiva i livada upotrebljavati kao pašnjak. I to će tako biti, sve dok se ne prijeđe na dužu stajsku ishranu, a stajska se ishrana ne može tako lako produžiti; ne može se produžiti ne samo zbog niskog stupnja poljoprivrede i stočarstva, već još više radi toga što ima malo rodne zemlje. Zato će i stočarstvo kao i poljoprivreda sve dalje potiskivati šumsku privredu ove oblasti i iziskivati pretvaranje šuma u pašnjake, livade i njive. Iz svih gornjih podataka i poredaba izilazi, da je šumovitost Vrbaske banovine vrlo visoka, a prema broju stanovništva, njegovoj privredi i potrebama i previsoka. Zato je već poodavna započela redukcija šuma i neće se moći! za dugo obustaviti. Ta je redukcija već do sada znatno umanjila postotak šumovitosti Vrbaske banovine. Za koliko, to se danas tačno nezna i može se samo približno utvrditi. Da se tačnije utvrdi postotak šumovitosti, treba na neki način doći do tačniljih podataka o površinama šuma. Za uređene državne šume najbliži su stvarnosti podaci privrednih osnova. Po tim podacima ima uređenih državnih šuma na teritoriju Vrbaske banovine 417.302 ha. Važnije neuređene državne šume zapremaju površinu od 88.056 ha. Prema tome bilo bi svih državnih šuma od veće ili manje vrijednosti oko 505.358 ha ili 71% od ukupne površine državnih šuma po katastru. Ostalih 29% vode se samo na papiru. Ili ih je posve nestalo ili su toliko sasječene i rastrgane, da se više ne može u njima gospodariti. Slično je stanje i u ostalim šumama, pa prema tome možemo uzeti, da je od čitave katastarske površine šuma u Vrbaskoj banovini ostalo samo 71% ih 700.305 ha (po podacima iz 1935). Stegnuta na ovu površinu, šumovitost Vrbaske banovine pada na 35.4% ili 0.67 ha na stanovnika. Naposljetku bi šumovitost trebalo omjeriti i po potrošnji drveta. Za to nemamo pouzdanih podataka. Ako računamo sa prosječnim prirastom od 2.61 ma po ha,9 u preostalim vrjednijim šumama Vrbaske banovine priraste godišnje ukupno 1,827.769 m" ili 1.76 m3 na stanovnika, 9 Taj prosječni prirast obračunali smo iz prerađenih Fajstmantlovih tablica za doba zrelosti od 120 godina, a na osnovi ovoga razmjera vrsta: 13.3 četinjača .prema 66.2 listača i prema 20.5 četinjača i listača u smjesi. Četinjače predstavlja u glavnom jela srednjeg obrasta (0.6), boniteta III. Listače predstavlja u glavnom bukva srednjeg obrasta (0.65), boniteta III. Mješovite šume predstavlja jela u smjesi sa bukvom u razmjeru 2 prema 1, obrasta 0.6, boniteta III. Razmjer vrsta uzet je po statističkim podacima Šumarskog odsjeka Banske uprave u ...... Luci. 176 |