DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 6 <-- 6 --> PDF |
lova. U ovim teorijama dolaze do izražaja različita shvaćanja kapitali stičkih pojava, pa su baš ove teorije odnosno njihova proturiječja i među sobne borbe jasan dokaz, da kapitalističke ideje nisu niti prirodne ni logičke. One samo jednostrano tumače pojave ekonomskog zbivanja, prikazuju to zbivanje iskrivljeno i netačno, pa tako vode do odsudnih zabluda u ekonomskoj praksi. U šumarskoj nauci danas se u glavnom vodi borba između »teorije najveće zemljišne čiste rente« (Bodenreinertragslehre) i »teorije najveće šumske čiste rente« (Waldreinertragslehre), dok između ovihglavnih teorija postoji mnoštvo varijacija (manje važnih teorija), koje sadrže elemente obaju glavnih suprotnih shvaćanja. Ova teoretska borba prenosi se i na teren praktičnog šumskog gospodarstva, jer pristaše i jedne i druge provode svoja načela i u praksi. Proučavanjem šumarsko-ekonomskih teorija doći ćemo u položaj da kritički proučimo i njihove opće kapitalističke osnovice kao i utjecaj njihov na praktično šumsko gospodarstvo. 2. Teorija najveće zemljišne čiste rente. Kad bismo htjeli da odredimo izvor ove teorije, morali bismo poći dosta daleko u prošlost. Već u prvim decenijima prošlog stoljeća pokušavao je G. K ö n i g da pomoću rentovnih računa rješava šumarske stručne zadatke iz područja uređivanja šuma i računanja vrijednosti šuma. Oko polovice prošlog stoljeća prihvatili su ove metode i prionuli k ovom shvaćanju brojni šumarski stručnjaci kao Gehren , Faust mann , Oetze l i drugi. Međutim odlučan utjecaj na razvoj teorije najveće čiste zemljišne rente imao je znameniti njemački profesor M. R. P r e s s 1 e r. Svojim djelom »Der rationelle Waldwirt und sein Waldbau des höchsten Ertrages« ubacio je u šumsku nauku nove (kapitalističke) ideje sa tolikom snagom, da je time izazvao opću pozornost, a i sveopći spor u pogledu osnovnih šumsko-gospodarskih metoda i zadaća, koji spor i danas još nije završen. Djelo Presslera nastavio je Gusta v H e y e r. U sadanje vrijeme najjači je zastupnik teorije najveće čiste zemljišne rente E n d r e s. Položaj, što ga Endres zauzima u šumarskoj nauci sadašnjice, sasma je izvanredan. Pressle r i G. Heye r tražili su tek puteve, dok je Endre s rezultate naučnih radova svojih predšasnika sistematski sredio, djelomično upotpunio i tako stvorio čvrst, logično izrađen teoretski sistem, koji se zbog svoje nutarnje povezanosti s uspjehom odupire napadajima protivnika. Pressler , Heye r i mnogi drugi izdavali su »naputke« za izračunavanje vrijednosti šuma, Endre s međutim ne zadovoljava se s tim nazivom, već izdaje »Lehr buch « der Waldwertrechnung und Forststatik. Ova razlika u nazivima naučnih djela, koja raspravljaju o istoj stručnoj temi, svakako je vrlo karakteristična i za razvoj ove šumarske naučne discipline, a i za način shvaćanja od strane pojedinih autora. Endre s smatra, da su naučna istraživanja dovršena, problemi riješeni -+- zato on izdaje udžbenik. Ne dozvoljava više nikakve debate o osnovama i načinima rješavanja problema, već autoritativno podučava, kako se zadaće imaju rješavati. Ono, što odlikuje Endresa i njegov sistem, to je jedinstvo načela,, što ih dosljedno provodi kroz čitav sistem i što ih primjenjuje na sve konkretne slučajeve, koji se mogu pojaviti u praksi ili koje si možemo* 120 |