DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Time zaključujemo naš prikaz povijesti šumarskih teorija. Svrha nam je bila da donesemo kritiku kapitalističkih ideja prikazujući, kako te ideje prodiru na specijalna gospodarska područja, u ovom slučaju na područje šumskog gospodarstva, i da prikažemo, koje su posljedice tih ideja. Nauka o računanju vrijednosti šuma i šumska statika izgledaju na prvi pogled kao područja, gdje vlada samo pozitivno ljudsko znanje, gdje se naši sudovi pokoravaju zakonima matematike. Međutim vidjeli smo, da je matematika samo pomoćna disciplina, a smjernice tim naukama određuju opće ekonomske ideje i teorije, u prvom redu kapitalističke, koje vladaju i u ostalim područjima javnog života. Résumé L´auteur expose ici les influences qu´a exercé sur l´économie et la science fo restieres, jusqu´a nos jours, le capitalisme. En particulier il traite: 1° les spécifiques problemes de l´économie forestiere, 2" la théorie du rendement net maximum fon cie r (avec critique), 3° la théorie du rendement net maximum forestie r (de meme avec critique), 4° les mouvements littéraires faisant quelque sorte de l´intermede entre ces deux pôles scientifiques. Dr. JOVO ZUBOVIĆ (BANJA LUKA): ŠUMOVITOST VRBASKE BANOVINE* (LE BOISEMENT DE LA BANOVINE DE VRBAS) Šumovitost se određuje po površini šuma u poredbi sa ukupnom površinom, a zatim po površini šuma i produktivnosti prema broju i potrebama stanovništva. U našem slučaju treba uzeti u račun i broj stoke i površinu poljoprivrednih zemalja, jer se u šumama Vrbaske banovine ne traži samo drvo i zarada, već i brst, i paša, pa i zemlja za krčenje i naseljavanje. Mi ćemo ovdje iznijeti najprije opšte činjenice o šumovitosti Vrbaske banovine. Počinjemo sa razdiobom površina po katastru. Pregled iznosimo u tablici 1, t. j. u tablici kultura po srezovima.1 Tu su navedena i zemljišta oslobođena od poreza2 i neplodna zemljišta, a uporedo je obračunata i * Ovaj napis rađen je za ediciju Podružnice Jugosl. šum. udruženja u Banjoj Luci 1936. g. u proljeće. Radi odgađanja edicije štampa se ovdje. 1 Podaci su uzeti od Katastarskog odsjeka Finansijske direkcije u Banjoj Lucr po stanju od 31. XII. 1934. godine. Podaci za 1935., kad je ovo pisano, nijesu bili sređeni. Danas imamo podatke i od 31. XII. 1935. (Vidi: Razvitak br. 3, strana 73. Banja Luka 1937.). Po tim je podacima površina šuma nešto manja: ukupno 986.345 ha. 2 Po čl. 10. Zakona o neposrednim porezima iz 1928. godine to su zemljišta, koia se produktivno ne iskorišćuju: dvorišta i zemljišta pod zgradama, groblja i crkvišta,. zemljišta za pouku i zdravstvo, trgovi, ulice, putevi, nasipi, vodovodi, vode i močvare bez prihoda i neke privremeno oslobođene zemlje. 170 |