DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 53 <-- 53 --> PDF |
zaslužuje naziv šumske statike, jer to u stvari nije, već je samo moderna enciklopedija šumarske nauke. Pojam šumske statike stvorili su Pres sler, G.Heyer i E n d r e s, a taj pojam ne odgovara pojmu enciklopedije. Šumska statika je apstrakcija naučnih saznanja iz svih šumarskih naučnih disciplina u svrhu, da nam na jednoj plohi prikaže sliku totalnog šumsko-gospodarskog zbivanja, da nam matematički apstraktno prikaže međusobne veze i utjecaje pojedinih pojava šumskog gospodarstva. Matematika i šumska statika dva su nerazdruživa pojma, jer je matematika obligatno izražajno sredstvo šumske statike. Matematika je zadnja apstrakcija, koju ljudski! razum može da shvati; pojednostavnjenjem pojava ona omogućava ograničenom ljudskom razumu, da dobije pregled o cjelokupnom zbivanju i stanju stvari. ... se ljudi ne bi posluživali metodom apstrahiranja nebitnog od bitnog u pojedinim pojavama, morali bi se izgubiti u nepreglednom mnoštvu konkretnih pojava i tako ne bi mogli da dobiju pregled o cjelokupnom stanju stvari. Kad Marti n sumnja u mogućnost matematičkog izražavanja u šumskoj statici, onda u stvari sumnja u mogućnost opstojanja samostalne šumarske naučne discipline — šumske statike. Sa gledišta povijesti šumarskih teorija mnogo je interesantniji Dr. T. Glaser . Glavne njegove ideje jesu slijedeće: On tvrdi, da je Faustmannova formula teoretski ispravna, ali u praksi ne daje ispravnih rezultata. Ova konstatacija je polazna tačka njegovih istraživanja. Povodom ove tvrdnje ne možemo da propustimo priliku, a da ne kažemo, da se ispravnost apstraktnih teorija može samo tako kontrolirati, da utvrdimo, da li se posljedice, koje iz teorije kao nužne izlaze, podudaraju sa stvarnošću. Teorija, koja se ne može dovesti u sklad sa stvarnošću, ne zaslužuje naziv teorije, već ju možemo nazvati samo utopijom. Kad je Glase r došao do zaključka, da Faustmannova formula ne daje točnih rezultata, pošao je dalje i tražio razloge toj pojavi. Kod toga je došao do zaključka, da razlog neispravnim rezultatima treba tražiti u tome, što se ne primjenjuje ispravna kamatna stopa. Dakle i, on je vjerovao, da između vrijednosti sastojine i vrijednosti šumskog tla postoji određen odnos, koji dolazi do izražaja u kamatnoj stopi, no on nije prihvatio Endresov u tezu o karakterističnom kamatnjaku, koji važi za sve vrsti drveća i za sve prilike. Pošto je teza o karakterističnom kamatnjaku osnovna teza Brt, to je Glase r time istupio iz redova pristaša ove teorije i postao je eklektičar. Prema naziranjima Brt u Faustmannovoj formuli imamo dvije poznanice: šumsku rentu i šumski kamatnjak, a vrijednost zemljišta je nepoznata, pa nju izračunavamo pomoću ove formule. Glase r naprotiv tvrdi, da se u Faustmannovoj formuli imaju smatrati kao poznanice šumska renta i vrijednost zemljišta, a formula može da posluži za izračunavanje šumskog kamatnjaka; naravno da ju treba u tu svrhu primjereno modificirati. On smatra, da je šumski kamatnjak jedini mogući indikator rentabiliteta šumskog gospodarstva; cilj je tog gospodarstva da poluči najveći mogući kamatnjak, a ujedno i što veću potrajnu šumsku rentu. Ovdje se vrlo jasno vidi, da je Glase r pokušavao da nađe kompromis između Brt i Wrt i da je u jednakoj mjeri htio uvažavati postulate ovih oprečnih teorija. 167 |