DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 5 <-- 5 --> PDF |
mora biti na čistu o tome, kolika je vrijednost drva s jedne strane kao gotovog proizvoda, a s druge strane kao tvorca budućih većih vrijednosti. Ovaj problem susrećemo doduše i u poljoprivredi, ali ondje nije tako važan kao u šumarstvu. Pšenica, koja je još zelena na polju, predstavlja gotovo dobro, jer može da služi kao hrana za stoku, ali ta ista pšenica je ujedno i produktivno sredstvo, koje će . dogledno vrijeme producirati dobra od veće koristi — naime pšenično zrno. Ako bi seljak prodao zelenu pšenicu samo s obzirom na njezinu vrijednost kao gotovog dobra, to bi si time nanio veliku štetu. Lišio bi se dobiti, koju bi mogao uskoro da dočeka. Tako isto i posjednik mlade šume (od recimo 30 godina) krivo bi činio, kada bi njezinu vrijednost cijenio samo prema vrijednosti sadanje drvne mase, jer da pričeka barem još 10 godina, njezina bi vrijednost bila mnogo veća. Ali dok je rok čekanja u poljoprivredi vrlo kratak, to se u šumarstvu mora čekati i nekoliko decenija, da dođe do izražaja produktivna vrijednost šume. Zato je zadaća određivanja vrijednosti šuma kao produktivnog sredstva u praksi mnogo važnija nego zadaća određivanja produktivne vrijednosti zelenih žitarica, jer svaki racijonalni gospodar radije će čekati da žito dozrije, nego da ga proda u još zelenom stanju. Pri takovom stanju stvari nije za čudo, ako su šumski gospodari i upravljači morali tražiti posebne metode za određivanje financijalne zrelosti šume kao i za određivanje vrijednosti šume i njezinih sastavnih dijelova. Pri tome su se u glavnom služili kapitalističkim idejama i teorijama. Ove ideje postale su sredstvo za rješavanje specifičkih šumarskih problema. Kako su kapitalističke ideje i teorije prodirale u područje šumskog gospodarstva, nastojao sam prikazati u svom članku: Utjecaji gospodarskog liberalizma na šume i šumarstvo1 Za takova nastojanja postoji osnovni preduvjet u vjeri, da je šuma po svojoj naravi kapital. Vrijednost sastojine povećava se prema zakonima geometrijske progresije, ona dakle odbacuje kamate, pa se njezina vrijednost povećava prema zakonima kamata na kamate. Jednogodišnji prirast mase spaja se sa prošlogodišnjima, drvo biva deblje i tako omogućuje sve veći prirast. Vrijednost šume je toliko veća, koliko veće prihode ili kamate odbacuje. Dakle vrijednost šume nije samostalna, već je funkcija pojave rente. Osnovne teze kapitalističkog naziranja o svijetu zajedničke su svim šumarima, koji pomoću njih hoće da riješe specifične šumarske probleme. Međutim krivo bismo sudili, kad bismo predmnijevali, da u tim šumarskim redovima vladaju jedinstveni pogledi o mjerama i načinima, kako treba primjenjivati kapitalističke postulate na područje šumskog gospodarstva. Naprotiv — još nikad nije vladala u šumarskoj nauci i praksi tolika razrožnost pogleda i shvaćanja zadaća kao sada, kad su kao osnovica za rješavanje šumskogospodarskih problema prihvaćena kapitalistička načela. Vidljiv znak ovih razrožnosti u pogledu osnovnih načela šumskog gospodarstva jesu mnogobrojne teorije, koje svaka na svoj način tumače, kako se ima određivati financijama zrelost sastojina, i koje daju upute u pogledu izračunavanja vrijednosti šume i njezinih sastavnih dije 1 Šumarski list, 1932 — str. 649. 119 |