DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 49 <-- 49 --> PDF |
interese ljudske zajednice. Oni se nisu interesirali za interese kapitalističkih pojedinaca, već su tražili što veću produktivnost šumskog tla, dakle su stvarno zastupali interese društva. Iznimku čini samo njihov način korteširanja za kratke ophodnje, gdje su upozoravali na »vanredne prihode« i tako pomoću lično-egoističkih motiva postigli svoj cilj. Kod gospodarenja prema načelima najveće šumske čiste rente nigdje se ne ističu načela kapitalizma, ali se zato — provode! Pojam kapitala je svojevrsna apstrakcija; sva ekonomska dobra promatraju se samo sa gledišta njihove upotrebivosti za sticanje renta. Ostala svojstva, što ih imaju konkretna dobra, ne dolaze u obzir. Na taj način iz svijesti čovjeka nestaju razlike, kojima se odlikuju konkretne stvari, preostaje samo jedno svojstvo ili sposobnost, koja je zajednička svim stvarima, koje nose naziv kapital. Šumski kapital ima ista svojstva kao novčani kapital, a važnost šume ili svote novaca izražena je u veličinama renta, koje odbacuju. Šumski kapital je jednak novčanom kapitalu, ako odbacuje isti iznos godišnje rente. U tom slučaju kažemo da šuma vrijedi određenu svotu novaca. Ako se postavlja pitanje, koliko vrijedi u novcu gospodarstvena jedinica, koja odbacuje godišnju šumsku rentu u iznosu od 5000 dinara, onda se u stvari pita: kolik iznos novčanog kapitala je potreban da pojedincu osigura istu rentu? Ako se u to doba u dotičnom kraju novac posuđuje uz kamatnjak od 5%, onda je potrebna svota od 100.000 dinara, da vlasniku osigura rentu od 5000 dinara. Prema tome naša gospodarstvena jedinica »vrijedi« 100.000 dinara. Ako je obični novčani kamatnjak 10%, onda šuma »vrijedi« samo 50.000 dinara, a ako je novčana kamatna stopa 2,5%, onda šuma vrijedi 200.000 dinara. Novac je mjerilo svih vrijednosti, a novčana kamatna stopa je osnovica svih kamatnih stopa. Ovaj osnovni kapitalistički način računanja vrijednosti možemo da izrazimo algebarskom jednadžbom. Ako sa Kn označimo novčani kapital, sa Rn njegovu rentu, sa Kš vrijednost šumskog kapitala, a sa Rš šumsku rentu, onda važi jednadžba: Kn : 24 == Ki : Bg Faktično izvršene kupoprodaje kapitala često puta ne odgovaraju gornjoj matematskoj formuli. Vlasnik novca plaća često puta za šumu veći iznos, nego što bi odgovaralo matematskom odnosu renta. Za šumu piaća n. pr. 120.000 dinara, makar bi mu ovaj novac — uložen u banku — donosio rentu od 6000 dinara, a šuma mu donosi rentu od samo 5000 dinara godišnje. Iz ovog primjera bili bismo pripravni povući zaključak, da se šumski kapital ukamaćuje s nekim drugim kamatnjakom, sa svojim karakterističnim kamatnjakom, kako je zaključivao E n d r e s. Međutim mi smatramo, da je takav zaključak preuranjen. Moramo se pitati, zašto je novčar zamijenio veću rentu za manju, jer izgleda, da je zbog toga pretrpio štetu? U ekonomskom životu nalazimo mnoštvo razloga, koji diktiraju ovakav postupak. Ne možemo vjerovati i općenito pretpostavljati, da su se kod ove kupoprodaje sastala dva kontrahenta, od kojih je jedan glup, a drugi prevejan. Svaki čovjek nastoji da ostvari svoje interese, ali ti interesi nisu uvijek na prvi pogled shvatljivi. Novčar za sada zaista 163 |