DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 49     <-- 49 -->        PDF

interese ljudske zajednice. Oni se nisu interesirali za interese kapitalističkih
pojedinaca, već su tražili što veću produktivnost šumskog tla,
dakle su stvarno zastupali interese društva. Iznimku čini samo njihov
način korteširanja za kratke ophodnje, gdje su upozoravali na »vanredne
prihode« i tako pomoću lično-egoističkih motiva postigli svoj cilj.


Kod gospodarenja prema načelima najveće šumske čiste rente
nigdje se ne ističu načela kapitalizma, ali se zato — provode!


Pojam kapitala je svojevrsna apstrakcija; sva ekonomska dobra
promatraju se samo sa gledišta njihove upotrebivosti za sticanje renta.
Ostala svojstva, što ih imaju konkretna dobra, ne dolaze u obzir. Na taj
način iz svijesti čovjeka nestaju razlike, kojima se odlikuju konkretne
stvari, preostaje samo jedno svojstvo ili sposobnost, koja je zajednička
svim stvarima, koje nose naziv kapital. Šumski kapital ima ista svojstva
kao novčani kapital, a važnost šume ili svote novaca izražena je u veličinama
renta, koje odbacuju. Šumski kapital je jednak novčanom kapitalu,
ako odbacuje isti iznos godišnje rente. U tom slučaju kažemo da
šuma vrijedi određenu svotu novaca.


Ako se postavlja pitanje, koliko vrijedi u novcu gospodarstvena jedinica,
koja odbacuje godišnju šumsku rentu u iznosu od 5000 dinara,
onda se u stvari pita: kolik iznos novčanog kapitala je potreban da pojedincu
osigura istu rentu? Ako se u to doba u dotičnom kraju novac
posuđuje uz kamatnjak od 5%, onda je potrebna svota od 100.000 dinara,
da vlasniku osigura rentu od 5000 dinara. Prema tome naša gospodarstvena
jedinica »vrijedi« 100.000 dinara. Ako je obični novčani kamatnjak
10%, onda šuma »vrijedi« samo 50.000 dinara, a ako je novčana
kamatna stopa 2,5%, onda šuma vrijedi 200.000 dinara. Novac je mjerilo
svih vrijednosti, a novčana kamatna stopa je osnovica svih kamatnih
stopa.


Ovaj osnovni kapitalistički način računanja vrijednosti možemo da
izrazimo algebarskom jednadžbom. Ako sa Kn označimo novčani kapital,
sa Rn njegovu rentu, sa Kš vrijednost šumskog kapitala, a sa Rš šumsku
rentu, onda važi jednadžba:


Kn : 24 == Ki : Bg


Faktično izvršene kupoprodaje kapitala često puta ne odgovaraju
gornjoj matematskoj formuli. Vlasnik novca plaća često puta za šumu
veći iznos, nego što bi odgovaralo matematskom odnosu renta. Za šumu
piaća n. pr. 120.000 dinara, makar bi mu ovaj novac — uložen u banku


— donosio rentu od 6000 dinara, a šuma mu donosi rentu od samo 5000
dinara godišnje. Iz ovog primjera bili bismo pripravni povući zaključak,
da se šumski kapital ukamaćuje s nekim drugim kamatnjakom, sa svojim
karakterističnim kamatnjakom, kako je zaključivao E n d r e s. Međutim
mi smatramo, da je takav zaključak preuranjen. Moramo se pitati, zašto
je novčar zamijenio veću rentu za manju, jer izgleda, da je zbog toga
pretrpio štetu?
U ekonomskom životu nalazimo mnoštvo razloga, koji diktiraju
ovakav postupak. Ne možemo vjerovati i općenito pretpostavljati, da
su se kod ove kupoprodaje sastala dva kontrahenta, od kojih je jedan
glup, a drugi prevejan. Svaki čovjek nastoji da ostvari svoje interese, ali
ti interesi nisu uvijek na prvi pogled shvatljivi. Novčar za sada zaista


163