DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Međutim treba da prikažemo glavne postulate Wrt, kako bismo mogli bolje ilustrirati naše tvrdnje. Ako gospodarimo prema načelima Wrt, onda moramo kao polaznu tačku svih naših razmatranja uzeti ne pojedinu sastojinu, već sklop svih njih, to jest gospodarstvenu jedinicu. Gospodarstvena jedinica je skup sastojina, koje sve zajedno imaju gospodarsku svrhu da čovjeku osiguraju potrajno i jednolično uživanje plodova šumske produkcije. Radi takove svrhe u gospodarstvenoj jedinici moraju biti sadržane sastojine raznih starosti, tako da postepeno siječemo najstarije sastojine, a da kod toga ukupna drvna zaliha ostaje nepromijenjena. Kad smo jednom obišli sječom čitavu površinu gospodarstvene jedinice, vraćamo se na onu površinu, koju smo vremenski najprije posjekli, a na kojem je tlu u međuvremenu narasla nova sastojina isto toliko stara kao i ona, koju smo posjekli na početku ophodnje. Samo ovakovim spajanjem pojedinih sastojina u jednu gospodarsku cjelinu omogućeno je, da ova gospodarstvena jedinica godišnje i potrajno odbacuje neku jednolični prihod, od kojeg živi vlasnik šume. Ovaj prihod bez rada nazivamo u smislu kapitalističke terminologije šumskom rentom ili rentom od šumskog kapitala. Prema tome gospodarstvena jedinica ima sve atribute kapitala u smislu praktično- ekonomskog shvaćanja toga pojma. Ona je tipični kapital, kako si taj pojam predstavljaju praktični kapitalisti. Tome nasuprot izolovana sastojina nema i ne može imati značaja kapitala, kako smo već na više mjesta istaknuli. Kada dakle Wrt polazi od gospodarstvene jedinice i samo njoj pridaje značaj kapitala, to ove činjenice dokazuju, da je ovaj gospodarstveni sistem ispravno shvatio il primijenio postulate modernog kapitalističkog gospodarstva. U okviru kapitalističkog gospodarskog poretka je glavni ekonomski cilj postignuće što većeg iznosa godišnje rente. Wrt vodi u najvećoj mjeri računa o tom postulatu, pa provodi i propagira načelo najveće šumske čiste rente. Ovaj svoj cilj postizava tako, da do krajnje mogućnosti produljuje šumske ophodnje. Što je ophodnja dulja, to je starija sastojina, koja dolazi do sječe, to je veći utržak za tu sastojinu, a ovaj utržak predstavlja godišnji obrok šumske rente. Kapitalista, koji gospodari sa dugačkim ophodnjama, ima velik godišnji prihod; on može u većoj mjeri udovoljavati svojim ličnim notrebama nego onaj, koji ima istu površinu šuma, ali gospodari sa kraćim ophodnjama. Istina je, da stare šume slabo prirašćuju, ali one ipak prirašćuju, pa se zbog toga povećava iznos godišnje rente, ako produljimo ophodnju. Zbog toga kapitalist povećava svoj potrajni godišnji prihod, što je glavni njegov cilj. Pressle r i s njim svi ostali pristaše Brt prigovarali su tom načinu gospodarenja, da ne odgovara kapitalističkim načelima, jer se kapitali kod dugačkih ophodnja ukamaćuju sa niskim kamatnjakom. Treba tako gospodariti da se postigne najveći mogući kamatnjak — objektivni šumski kamatnjak. Ovu kritiku smatramo nerealnom. Kapitalističkom gospodaru nije stalo do toga, da poluči neki apstraktni računski rezultat, visoku numeričku veličinu kamatne stope; stalo mu je do toga, da postigne maksimalni mogući potrajni godišnji prihod ili rentu od zadanih kapitala. 161 |