DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 44     <-- 44 -->        PDF

kratkoročan, poprečna duljina toga zajma nigdje u svijetu ne prekoračuje
rok od pola godine . najviše godinu dana. Radi toga analogija
između mjenice i šume nije umjesna. Moglo bi se reći, da se šuma može
uporediti sa kapitalom, koji se iznajmljuje na dugi rok. Ako se pitamo,
koji su najdulji rokovi dugoročnih zajmova, vidjet ćemo, da su i ti rokovi
vrlo kratki, ako ih uporedimo sa rokovima, sa kojima mora računati
šumsko gospodarstvo. Države i druge javne institucije raspisuju koji puta
zajam, koji se prema otplatnom planu konačno otplati tek nakon 50 i
više godina. No otplata tih zajmova ne vrši se na način, da bi država
nakon 50 godina vratila sav kapital zajedno sa kamatima; ona se vrši
amortizacijonim načinom. Zajmodavac, to je kupac državnih vrijednostnih
papira, primit će već nakon godine dana povratak jednog dijela svoga
kapitala, a primit će također i kamate od kapitala. Radi tih prihoda, koji
će se realizovati u najbližoj budućnosti, voljan je gospodarski čovjek da
podnese žrtvu, da pozajmi kapital. Kad bi netko, pa makar to bio engleski
imperij, pokušao da pozajmi ma i najmanju svotu uz uvjet, da će
kapital i kamate vratiti tek nakon 100 godina, to bi takav pokušaj izsmijali
svi ljudi. Tko će biti za 100 godina živ, kome će doći u korist naša
žrtva u sadašnjici? Nama svakako ne, a niti našoj djeci. Možda će u
doba dospjeća mjenice živjeti naši praunuci, a možda će naš rod dotle
već posve izumrijeti? Ekonomske veze između sadašnjice i tako daleke
budućnosti uopće ne postoje. Zato ne možemo vjerovati, da bi čovjek
mogao pridavati u sadašnjici vrijednost šumskom tlu zbog toga, što će
ono u dalekoj budućnosti odbaciti neki prihod.


U većini slučajeva faktično se i procjenjuje vrijednost golog šumskog
tla prema drugim načelima, a ne prema načelima Brt. U većini
slučajeva inkorporira se novo prikupljeno šumsko zemljište jednoj od
postojećih gospodarstvenih jedinica. Ako je ta jedinica uređena prema
šestarskoj metodi, onda se zbog povećanja ukupne površine dotične gospodarstvene
jedinice povećava i površina godišnje sječine, a time i
iznos godišnjeg čistog prihoda od šume. Ovaj višak prihoda u sadašnjici
mora da stoji u pravilnom omjeru s veličinom žrtve, koju smo u sadašnjici
podnijeli. Ako taj višak prihoda u konkretnom slučaju iznosi 1000
dinara, onda je ta svota jednaka sumi kamata, koju bi odbacio kapital
od 33.333 dinara naložen uz 3%. Ova kapitalna svota je osnovica, na
temelju koje određujemo maksimalnu cijenu, koju smo pripravni da platimo
za šumsko zemljište. Kod toga nismo vodili računa o prihodima u
dalekoj budućnosti, već su za nas bili mjerodavni probici, koji se mogu
ostvariti u najbližoj budućnosti.


Računanje vrijednosti šumskog tla po Faustmanovoj formuli nije
dakle ispravno, jer ova metoda bazira na umišljenim ekonomskim odnošajima,
koji u stvarnosti ne postoje. Konkretno govoreć: Između vrijednosti
šumskog tla i vrijednosti sastojine, koja ce izrasti ili je izrasla na
tom tlu, ne postoji ona matematska veza, koju Brt pretpostavlja, s razloga
jer ne postoje ekonomske veze, koje Brt pretpostavlja i u koje
vjeruje ne mogući da ih dokaže.


Vrijedni su zaista poštovanja cilj i svrha, koje je Brt imala pred
očima, kada je gradila ove metode računanja vrijednosti, ali sredstva,
koja je u tu svrhu izabrala, ne odgovaraju toj svrsi. Šumsko tlo, na kojem
se nalazi izolovana sastojina, koja nije inkorporirana u gospodarstvenu


158