DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 44 <-- 44 --> PDF |
kratkoročan, poprečna duljina toga zajma nigdje u svijetu ne prekoračuje rok od pola godine . najviše godinu dana. Radi toga analogija između mjenice i šume nije umjesna. Moglo bi se reći, da se šuma može uporediti sa kapitalom, koji se iznajmljuje na dugi rok. Ako se pitamo, koji su najdulji rokovi dugoročnih zajmova, vidjet ćemo, da su i ti rokovi vrlo kratki, ako ih uporedimo sa rokovima, sa kojima mora računati šumsko gospodarstvo. Države i druge javne institucije raspisuju koji puta zajam, koji se prema otplatnom planu konačno otplati tek nakon 50 i više godina. No otplata tih zajmova ne vrši se na način, da bi država nakon 50 godina vratila sav kapital zajedno sa kamatima; ona se vrši amortizacijonim načinom. Zajmodavac, to je kupac državnih vrijednostnih papira, primit će već nakon godine dana povratak jednog dijela svoga kapitala, a primit će također i kamate od kapitala. Radi tih prihoda, koji će se realizovati u najbližoj budućnosti, voljan je gospodarski čovjek da podnese žrtvu, da pozajmi kapital. Kad bi netko, pa makar to bio engleski imperij, pokušao da pozajmi ma i najmanju svotu uz uvjet, da će kapital i kamate vratiti tek nakon 100 godina, to bi takav pokušaj izsmijali svi ljudi. Tko će biti za 100 godina živ, kome će doći u korist naša žrtva u sadašnjici? Nama svakako ne, a niti našoj djeci. Možda će u doba dospjeća mjenice živjeti naši praunuci, a možda će naš rod dotle već posve izumrijeti? Ekonomske veze između sadašnjice i tako daleke budućnosti uopće ne postoje. Zato ne možemo vjerovati, da bi čovjek mogao pridavati u sadašnjici vrijednost šumskom tlu zbog toga, što će ono u dalekoj budućnosti odbaciti neki prihod. U većini slučajeva faktično se i procjenjuje vrijednost golog šumskog tla prema drugim načelima, a ne prema načelima Brt. U većini slučajeva inkorporira se novo prikupljeno šumsko zemljište jednoj od postojećih gospodarstvenih jedinica. Ako je ta jedinica uređena prema šestarskoj metodi, onda se zbog povećanja ukupne površine dotične gospodarstvene jedinice povećava i površina godišnje sječine, a time i iznos godišnjeg čistog prihoda od šume. Ovaj višak prihoda u sadašnjici mora da stoji u pravilnom omjeru s veličinom žrtve, koju smo u sadašnjici podnijeli. Ako taj višak prihoda u konkretnom slučaju iznosi 1000 dinara, onda je ta svota jednaka sumi kamata, koju bi odbacio kapital od 33.333 dinara naložen uz 3%. Ova kapitalna svota je osnovica, na temelju koje određujemo maksimalnu cijenu, koju smo pripravni da platimo za šumsko zemljište. Kod toga nismo vodili računa o prihodima u dalekoj budućnosti, već su za nas bili mjerodavni probici, koji se mogu ostvariti u najbližoj budućnosti. Računanje vrijednosti šumskog tla po Faustmanovoj formuli nije dakle ispravno, jer ova metoda bazira na umišljenim ekonomskim odnošajima, koji u stvarnosti ne postoje. Konkretno govoreć: Između vrijednosti šumskog tla i vrijednosti sastojine, koja ce izrasti ili je izrasla na tom tlu, ne postoji ona matematska veza, koju Brt pretpostavlja, s razloga jer ne postoje ekonomske veze, koje Brt pretpostavlja i u koje vjeruje ne mogući da ih dokaže. Vrijedni su zaista poštovanja cilj i svrha, koje je Brt imala pred očima, kada je gradila ove metode računanja vrijednosti, ali sredstva, koja je u tu svrhu izabrala, ne odgovaraju toj svrsi. Šumsko tlo, na kojem se nalazi izolovana sastojina, koja nije inkorporirana u gospodarstvenu 158 |