DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 42 <-- 42 --> PDF |
U ovim okolnostima treba tražiti razloge onoj žilavosti i otpornosti Brt, koja je i ostaje vodeća ideja šumarske nauke usprkos tolikih i tako dugotrajnih napadaja sa svih strana. To su prednosti, koje ju odlikuju pred ostalim naučnim smjerovima i prošlosti i sadašnjice. Mi smo potpuno uvjereni, da u tim značajnim osebujnostima Brt treba gledati i njezin sadržaj. Naivno bi bilo pomisliti, da će se obaranjem jedne od njezinih formula srušiti i ona sama, naše je mišljenje, da su formule samo taktičko sredstvo, pomoću kojih ona postizava svoje ciljeve, a pogrešna ili manjkava taktika ne može poništiti sadržaj i ciljeve. Kad smo na čelu ovog odsječka stavili natpis »Kritika Brt«, to kod toga nismo imali nakane da »konačno« dokažemo neispravnost ove teorije, već smo htjeli da upozorimo na neke manjkavosti, koje po našem uvjerenju izviru otuda, što se je ova teorija suviše tijesno povezala sa kapitalističkom ideologijom, kojih se veza i danas ne može da riješi, makar se opaža značajan napredak u tom pravcu. Razlog toj tijesnoj vezi između Brt i kapitalističke ideologije moramo tražiti u okolnosti, da su šumari — i to ne samo pristaše Brt, već i njezini protivnici — kapitalističku ideologiju prihvatili s tolikim bezgraničnim povjerenjem, da u njoj vide upravo prirodan zakon. Kapitalistička ideologija za njih nije jedna od mnogobrojnih ekonomskih teorija ili još bolje hipoteza, već ju smatraju prirodnim zakonom, kao n. pr. zakon o gravitaciji materijalnih tijela. Ovaj mentalitet najbolje dolazi do izražaja u citiranom već Endresovo m članku, gdje kaže: »Bio bi čudnovat postupak, kad bismo morali mijenjati sistem šumarskih računa, kadgod bi neki ekonomski pisac postavio neku novu teoriju vrijednosti. Šumsko-statičke veličine su čvrste i ne može ih promijeniti nikakva teorija.« E n d r e s je uvjeren, da svoj naučni sistem nije bazirao na neku ekonomsku teoriju, smatra da su njezine osnovice mnogo čvršće od bilo koje teorije, dakle mora da se osniva na prirodnim zakonima. Tome mišljenju nasuprot mi tvrdimo, daiEndreso v sistem bazira na ekonomskoj teoriji. U ovom slučaju osvećuje se ono tipično pomanjkanje interesa za ekonomsku teoriju i uopće za čistu ekonomsku nauku, koje je svojstveno E n d r e s u i njegovim predšasnicima. Zato smo i pridali toliku važnost načelnoj i programatskoj izjavi Borgmanna , kojom kaže da je šumarska nauka — ekonomska nauka. Osnovica joj je dakle opća politička ekonomija, koja se u šumarskim redovima u tolikoj mjeri zanemaruje. Zato i nije za čudo, da se bez kritike prihvaćaju mnoge kapitalističke banalnosti, koje ne mogu odoljeti stručno ekonomskoj kritici. Jedna od takovih banalnosti je tvrdnja, prema kojoj je šumsko zemljište po svojoj prirodi kapital, koji svoju vrijednost povlači iz okolnosti, da šumom obraslo zemljište odbacuje prihode, koji imaju značaj renta. Vrijednost šumskog tla je funkcija vrijednosti prihoda od šume, a ove vrijednosti stoje međusobno u matematskom omjeru, koji je izražen šumskim kamatnjakom. Faustmannova formula prihodne vrijednosti zemljišta osnovana je na toj pretpostavci. Vjeruje se dakle, da svi gospodarski subjekti procjenjuju vrijednost šumskog zemljišta jedino s toga vidika, zato se računski rezultati kontroliraju tako, da se uporeduju sa tržnim cijenama šumskog zemljišta. Ako se rezultati ne slažu, traži se računska pogreška, a poznato je, da se rezultati u pravilu ne slažu. Zato se uvijek iznova 156 |