DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Konačno moramo spomenuti još jedan smjer Borgmannovo g djelovanja, gdje se je također istakao svojim tumačenjima osnova Brt. Poznato je, da Brt sve svoje zaključke izvodi iz iskustava stečenih prigodom studiranja toka rasta jednodobne sastojine. Osnovni gospodarski oblik, kojemu posvećuje svu pažnju, je dakle prekidno gospodarenje sa sastojinom. Gospodarstvenu jedinicu (Betriebsklasse) uzima samo posredno u obzir, smatra ju kao mehanički skup većeg broja sastojina. Gospodarstvena jedinica je umjetna tvorevina, koju možemo sastaviti na najrazličitije načine, već prema potrebama i shvaćanju vlasnika šume odnosno upravitelja. Brt smatra samo sastojinu kao od prirode zadanu primarnu organizacijom! jedinicu šume. Ako hoćemo ustanoviti zakone šumske produkcije, njege i uzgoja šuma, proredivanja i t. d., onda moramo našu pažnju usmjeriti jedino na pojedinačnu sastojinu. Samo sastojina je onaj kolektivni bioorganizam, u kojem pojedini individualni! organizmi na karakterističan način utječu jedan na drugoga, stvaraju uvjete prosperiteta pojedinim individuima ili pak uništavaju pojedince u korist kolektiva. Tome stanovištu nasuprot ističu mnogi šumarski pisci — n. pr. Hönlinger, Ost wald i drugi — da je osnovna organizacijona jedinica u šumarstvu ne sastojina, već gospodarstvena jedinica. Ove prigovore stariji su predstavnici Brt većinom ignorirali i nisu se upuštali u polemiku u tom pitanju. Na taj su način dali svojim protivnicima priliku da uvijek iznova opetuju tu svoju tvrdnju, za koju i mi držimo da je iz temelja pogrješna. Narav šume kao bioorganizma očituje se jedino u sastojini, a gospodarstvena jedinica je umjetna tvorevina, u kojoj prirodni zakoni šume tek posredno i nejasno dolaze do izražaja. U gospodarstvenoj jedinici možemo studirati! volju i tendencije taksatora, koji ju je stvorio, a u sastojini dolaze do izražaja zakoni prirode. Mladi predstavnicu Brt, a naročito Borgmann , sistematski obrađuju pitanje primarnosti sastojine ili gospodarske jedinice u šumarstvu i na taj način rade u pravcu unapređenja šumarske nauke. Borgman n u članku »Tagesfragen aus dem Gebiet der forstlichen Betriebslehre«1 ponovno se bavü pitanjima, o kojima smo gore raspravljali, ali na taj način da daje sistematski prikaz cjelokupnog sistema modernizirane Brt. Precizira stanovište u svim pitanjima, koja su važna za šumarsku nauku kao i za gospodarenje sa šumama. Pošto smo najzanimivija pitanja već obradili, nećemo se posebice osvrtati na ovaj članak. Ako hoćemo da u zbijenoj formi prikažemo najnoviji razvoj teorije najveće zemljišne čiste rente, moramo istaknuti ove momente: 1) Ova teorija razvija u najnovije vrijeme novi pojam šumskog kamatnjaka: prikazuje ga kao sumu prirasta mase i prirasta kvalitete, to jest napetosti cijena pojedinih sortimenata iste vrsti drva. Vezu između šumskog kamatnjaka i oficijelnog, to jest običnog kapitalističkog kamatnjaka, ona negira. Šumski kamatnjak postaje na taj način jedan od tehničkih koeficijenata, kakovih nalazimo u svim granama tehničke nauke. Na taj način u svom najnovijem razvoju Brt kida stare veze sa kapitalističkom ideologijom. 1 Forstwissehschaftl´iches Zentralblatt, godište 1927, strana 751, 793, 859, 889. 152 |