DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 36     <-- 36 -->        PDF

rente. Naveli smo Endresov u tezu, prema kojoj dobra, koja su
trajno uporabiva, sadrže u sebi sve koristi, koje će se ostvariti u budućnosti.
Vrijednost takovog dobra jednaka je sumi tih budućih vrijednosti.
Ovu misao E n d r e s je preciznije izrazio u jednadžbi na 48. strani
udžbenika, koja glasi:


1. op 1, op2 ´ 1, op´1
Riječima možemo ovu jednadžbu izraziti ovako: Vrijednost kapitala
jednaka je sumi na sadašnjicu diskontiranih vrijednosti renta. Desna
strana jednadžbe je padajuća geometrijska progresija, a suma te progresije
je jednaka vrijednosti kapitala. Na taj način E n d r e s je dobio formulu
za kapitaliziranje godišnje vječne rente


0 .op


i formulu za kapitaliziranje vječne periodičke rente:


1 . opu — 1
Kad promotrimo ovaj način izvadanja najvažnijih matematskih formula
Brt, onda se pojavljuje pitanje, da li je sadanja vrijednost neke
rente, koja će se pojaviti u budućnosti, zaista jednaka iznosu njezinom
diskontiranom na sadašnjicu? Na ovaj način mi ustanovljujemo sadanju
vrijednost kapitala, ali kapital i renta nemaju identičnu ekonomsku prirodu.
Kapitali su stvari, koje donose rentu, a renta je produkt kapitala.
Ona nema svojstvo kapitala, svojstvo produktivnosti, barem joj mi takovo
svojstvo ne pripisujemo. Istina je, da se renta može priklopiti
kapitalu, ali u tom slučaju ona nema više značaj rente, već je postala
sastavni dio kapitala. Vidimo dakle, da je E n d r e s jednostavno prenesao
svojstva kapitala i na njegov produkt, na rentu, a da za takav
postupak nije imao nikakvog ekonomskog opravdanja.


Neodrživost ovakovog postupka možemo si još bolje predočiti na
temelju slijedećih razmatranja: Kad mi hoćemo ustanoviti vrijednost,
koju će imati u budućnosti neki kapital, koji se povećava uz kamate na
kamate sa kamatnjakom od p%, onda mi sadanjoj vrijednosti kapitala
pribrojimo kamate, koji će se pojaviti u budućnosti do određenog roka.
Postupak prolongiranja kapitala po´ svojoj je naravi adicija; sadanjoj
vrijednosti kapitala pribrajaju se kamati. Ti kamati danas nemaju nikakove
vrijednosti, jer još ne postoje, vrijednost će imati, kada se budu
ostvarili. Kad bismo mi tim budućim vrijednostima kamata već danas
pripisivali neku vrijednost, onda bismo sadanju vrijednost kapitala morali
povećati za neki iznos, a pošto mi to ne činimo, onda to znači, da
stvari, koje danas ne postoje, ne mogu danas ni imati nikakove vrijednosti,
već će ju dobiti tek onda, kad se budu pojavile.


Ako mi znademo, da će neki kapital nakon . godina, povećan uz
kamate na kamate, imati vrijednost K, onda se pitamo, koliku vrijednost
ima taj kapital danas, kada se kamati nisu još pojavili. Sadanju vrijednost
kapitala određujemo postupkom diskontiranja, to jest mi od konačne


150