DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 32 <-- 32 --> PDF |
w M;r=(a + e + c) Hj_G . B o r g m a n n je ovu formulu promijenio u toliko, što je iz nje izbacio postotak prirasta skupoće c, jer smatra, da ovaj postotak ne može biti realna veličina, pošto se u sadanje vrijeme ne može precizno odrediti. Držimo, da je ovo stanovište posve ispravno. Postotak prirasta skupoće dobivamo samo na temelju posve nesigurnih kalkulacija o kretanju cijena. On ovisi u velikoj mjeri o valutarnoj politici dotične zemlje, dakle o či stim financijsko-tehničkim mjerama. Osim toga i prema načelima Brt postotak skupoće nije sadržan u šumskom kamatnjaku; on je samo razlika između oficijelnog i šumskog kamatnjaka. U ovako reformiranu formulu postotka zrelosti uvrstio je G r i p k o v s k i odnosne podatke. Postotak prirasta mase i kvaliteta odredio je neposrednim načinom, pa je uz pretpostavku intenzivnog proredivanja dobio slijedeće rezultate: Hrast, ophodnja =´ 140 godina, a =1,8%, &=1,4%, a + b == 3,2% Bukva, ophodnja = 120 godina, « = 2,6%, & = 0,7%, a + b == 3,3%. Smreka, ophodnja = 80 godina, a = 2,5%, 0 = 0,9%, a + b == 3,4% Kad se ove sume (u + b) reduciraju sa faktorom redukcije H .. i ç ; izlazi kao rezultat, da je postotak zrelosti za sve vrsti drveća jednak i da iznosi 3%. Na taj način došao je G r i p k o v s k i do uvjerenja, da je pronašao matematski dokaz ranijoj tezi Brt, prema kojoj je objektivni: šumski kamatnjak za sve vrsti drveća jednak i da iznosi 3%. Tako su držali i on i B o r g m a n n, da su konačno pobili tvrdnju protivnika Brt, da šumski kamatnjak u svom numeričkom iznosu nije precizno određen. Nisu se zadovoljili, da taj postotak, odrede nekom općenitom apstrakcijom, već su se u svom radu služili samo matematikom i uzimali u obzir opće ekonomske prilike. Međutim u ovom dokaznom postupku nalazi se jedna mana, koja doduše ne pada u oči, ali koja ipak bitno upliva na rezultate tih računa. H Gripkovsk i je naime izračunao redukcijom faktor .. , g tako, da je najprije izračunao prihodnu vrijednost zemljišta uz pomoć šumskog kamatnjaka od 3%, a nakon toga i vrijednost sastojine pomoću istog kamatnjaka od 3%. Dobiveni rezulat, prema kojem je w = 3%, posljedica je dakle okolnosti, da je već u prethodnim računima upotrebljavao tu kamatnu stopu. Da je n. pr. vrijednost zemljišta i sastojina izračunao pomoću kamatnjaka od 4%, onda bi za w bio dobio ne 3%, već neki drugi! iznos. No pri tome valja imati na umu, da je vrijednost redukcionog TT faktora -„ j _ „ manja od 1 i da je on u stvari neznatno utjecao na iznos (a + b). Pored svega toga držim, daGripkovskom i Borgraanu nije uspjelo matematski dokazati, da je objektivni šumski kamatnjak zaista 3%. Njihova istraživanja potanje sam naveo ne toliko radi rezultata, do kojih su došli, već radi toga da prikazem tendencije, koje su ih kod toga vodile. 146 |