DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 25     <-- 25 -->        PDF

ove tipične kapitalističke kalkulacije: Šumsko je tlo kapital, koji ima spo


sobnost da donosi rentu. Ako šumskom tlu odredimo gospodarsku svrhu


nosioca sastojine, onda taj kapital nije više slobodan, okupirala ga je


šumska produkcija, a ona je dužna da vlasniku naknadi »izgubljenu«


rentu. U konkretnom slučaju ova kalkulacija ima prilično neprirodni i


usiljeni zvuk, jer šumska produkcija je u većini slučajeva jedino moguće


iskorišćivanje šumskog tla, bilo da je dotično tlo apsolutno šumsko tlo,


bilo da je vlasniku zbog zakonskih propisa zabranjeno da šumsko zem


ljište pretvara u koju drugu vrst kulture ili da mu dade neku drugu


gospodarsku svrhu.


Šumsko tlo nije novac, koji možemo na bezbroj načina iskorišćavati


i tako sebi pribavljati prihode. Ako novac uložimo u neko poduzeće, ako


ga nekome posudimo, onda gubimo mogućnost slobodnog raspolaganja,


a time i zarađivanja. U tom je slučaju jasno i razumljivo, da od zajmo


primca tražimo naknadu za izgubljenu dobit. Kod šumskog zemljišta


situacija je posve drugačija, analogija između zemljišnog kapitala i novca


sasma je prividna.


Ako slijedimo Endreso v raspored materije šumske statike,
onda se kao prva njezina zadaća pojavljuje izračunavanje uspjeha gospodarstva.
Da možemo izračunati taj uspjeh, mora da je poznata renta,
koju vlasnik zahtijeva od svoga kapitala. Zahtijevana renta je rezultat
ekonomske teze o karakterističnom kamatnjaku. Toj zahtijevanoj renti
suprotstavimo onu rentu, koju je gospodarstvo faktično odbacilo. Ako
sa B. 0, op označimo zahtijevanu šumsku rentu, a sa .. 0, op rentu polučenu
od šumskog zemljišta, onda se uspjeh gospodarstva izračunava
prema Endresov oj formuli1:


W„ = (BU — B) 0,op


Kako vidimo, u ovom slučaju stvarno se upoređuju prihodne vrijednosti
zemljišta: vrijednosti kapitala, koji je indikator rentabiliteta. Do istog
cilja možemo doći na temelju ove pretpostavke: Ako polučenu rentu stavimo
u postotni omjer sa zadanim kapitalom, onda dobijemo poprečno
godišnje ukamaćenje tog kapitala (durchschnittlich-jährliches Verzinsungsprozent)
prema formuli:


n=Bu.Q,op .


U šumarstvu nalazimo poseban način kontrole financ. zrelosti sastojine
u postotku zrelosti (»Weiserprozent«). Ovaj način kontrole potreban
je zbog dugačkih produkcijonih perioda. Šumoposjednik traži
načina da se uvjeri, da lü je prirast vrijednosti njegovih šuma dosta velik,
da tim prirastom bude postignuto zahtijevano minimalno ukamaćenje
uloženih kapitala, dakle zemljišnog kapitala, upravnog kapitala i kapitala,
što ga predstavlja drvna zaliha. Prirast vrijednosti sastojine treba direktno
ustanoviti na način, kako smo prije spomenuli, i to za neki dulji period,
"laj prirast stavi se u postotni omjer sa vrijednošću kapitala, pa ako iz
tog omjera rezultira veći postotak, nego što je zadan karakterističnim
kamatnjakom, to znači da kapitale, koji se tako dobro ukamaćuju, možemo
i nadalje ostaviti u službi te produkcije. Kapitale možemo ostaviti
u službi produkcije i u slučaju, kada je izračunani postotak zrelosti jednak


139


-