DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 25 <-- 25 --> PDF |
ove tipične kapitalističke kalkulacije: Šumsko je tlo kapital, koji ima spo sobnost da donosi rentu. Ako šumskom tlu odredimo gospodarsku svrhu nosioca sastojine, onda taj kapital nije više slobodan, okupirala ga je šumska produkcija, a ona je dužna da vlasniku naknadi »izgubljenu« rentu. U konkretnom slučaju ova kalkulacija ima prilično neprirodni i usiljeni zvuk, jer šumska produkcija je u većini slučajeva jedino moguće iskorišćivanje šumskog tla, bilo da je dotično tlo apsolutno šumsko tlo, bilo da je vlasniku zbog zakonskih propisa zabranjeno da šumsko zem ljište pretvara u koju drugu vrst kulture ili da mu dade neku drugu gospodarsku svrhu. Šumsko tlo nije novac, koji možemo na bezbroj načina iskorišćavati i tako sebi pribavljati prihode. Ako novac uložimo u neko poduzeće, ako ga nekome posudimo, onda gubimo mogućnost slobodnog raspolaganja, a time i zarađivanja. U tom je slučaju jasno i razumljivo, da od zajmo primca tražimo naknadu za izgubljenu dobit. Kod šumskog zemljišta situacija je posve drugačija, analogija između zemljišnog kapitala i novca sasma je prividna. Ako slijedimo Endreso v raspored materije šumske statike, onda se kao prva njezina zadaća pojavljuje izračunavanje uspjeha gospodarstva. Da možemo izračunati taj uspjeh, mora da je poznata renta, koju vlasnik zahtijeva od svoga kapitala. Zahtijevana renta je rezultat ekonomske teze o karakterističnom kamatnjaku. Toj zahtijevanoj renti suprotstavimo onu rentu, koju je gospodarstvo faktično odbacilo. Ako sa B. 0, op označimo zahtijevanu šumsku rentu, a sa .. 0, op rentu polučenu od šumskog zemljišta, onda se uspjeh gospodarstva izračunava prema Endresov oj formuli1: W„ = (BU — B) 0,op Kako vidimo, u ovom slučaju stvarno se upoređuju prihodne vrijednosti zemljišta: vrijednosti kapitala, koji je indikator rentabiliteta. Do istog cilja možemo doći na temelju ove pretpostavke: Ako polučenu rentu stavimo u postotni omjer sa zadanim kapitalom, onda dobijemo poprečno godišnje ukamaćenje tog kapitala (durchschnittlich-jährliches Verzinsungsprozent) prema formuli: n=Bu.Q,op . U šumarstvu nalazimo poseban način kontrole financ. zrelosti sastojine u postotku zrelosti (»Weiserprozent«). Ovaj način kontrole potreban je zbog dugačkih produkcijonih perioda. Šumoposjednik traži načina da se uvjeri, da lü je prirast vrijednosti njegovih šuma dosta velik, da tim prirastom bude postignuto zahtijevano minimalno ukamaćenje uloženih kapitala, dakle zemljišnog kapitala, upravnog kapitala i kapitala, što ga predstavlja drvna zaliha. Prirast vrijednosti sastojine treba direktno ustanoviti na način, kako smo prije spomenuli, i to za neki dulji period, "laj prirast stavi se u postotni omjer sa vrijednošću kapitala, pa ako iz tog omjera rezultira veći postotak, nego što je zadan karakterističnim kamatnjakom, to znači da kapitale, koji se tako dobro ukamaćuju, možemo i nadalje ostaviti u službi te produkcije. Kapitale možemo ostaviti u službi produkcije i u slučaju, kada je izračunani postotak zrelosti jednak 139 - |