DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Ustanovljivanje prihodne vrijednosti zemljišta, te .prihodne i troškovne vrijednosti sastojine tri su glavna stupa, na kojima počiva E n d r e s o v sistem računanja vrijednosti šume i njezinih sastavnih dijelova. U svom udžbeniku on doduše i nadalje raspravlja i podučava, kako se može ustanoviti vrijednost tekućeg i poprečnog prirasta sastojine, vrijednost normalne drvne zalihe, veličina štete od šumskih kvarova i t. d. Međutim ova poglavlja s teoretskog gledišta nisu više važna niti interesantna, jer predstavljaju kombinaciju već poznatih elemenata u praktične svrhe. Vrijednost prirasta je diferencija troškovnih ili prihodnih vrijednosti sastojina u doba m i m + .. Vrijednost normalne drvne zalihe je suma vrijednosti sastojina, koje su spojene u jednu gospodarstvenu jedinicu i odgovaraju zahtjevima normalnog poređaja, normalnih masa i normalnog prirasta u smislu nauke o uređivanju šuma. Vrijednost šume, to jest kompleksa od većeg broja sastojina, jednaka je sumi vrijednosti sastojina i zemljišta, na kojima se sastojine nalaze. Vrijednost sastojina možemo ustanoviti prema metodi troškovne ili prihodne vrijednosti, što je sa teoretskog gledišta irelevantno. Sa praktičnog gledišta postupa se tako, da se za mlade sastojine ustanovi tršokovna vrijednost, a za starije prihodna vrijednost. Okvir ove rasprave ne dopušta, da se bavimo i ovim potankostima. Treba da se osvrnemo i na drugi dio E n d r e s o v o g udžbenika, u kojem se bavi isključivo problemima šumske statike, a taj dio nosi i natpis: Forststatik. Međutim ne smijemo izgubiti iz vida okolnost, da E n d r e s ne razlikuje oštro područje šumske statike i nauke o računanju vrijednosti šuma. U uvodu (str. 1.) on naročito ističe, da razlikovanje šumske statike i nauke o računanju vrijednosti šuma ne može biti principijelno, već je to samo pitanje metodičke prirode. Kad smo raspravljali o prihodnoj vrijednosti zemljišta, dodirnuli smo već najvažnije probleme šumske statike. Općenito možemo reći, da smo pri raspravljanju problema nauke o računanju vrijednosti šuma ujedno raspravili i sve probleme šumske statike. U drugom dijelu svog udžbenika E n d r e s samo nešto potanje raspravlja o ovim pitanjima, a da kod toga ne donosi nikakovih sasma novih teoretskih postulata, izuzev možda u poglavlju o postotku zrelosti. Pojam šumske statike definira E n d r e s kao nauku o ravnoteži između prihoda i troškova šumskog gospodarstva. To je nauka o rentabilitetu šumskog gospodarstva (str. 201). Osnovni postulat ekonomske ravnoteže izražen je u zahtjevu, da troškovi produkcije moraju biti nadoknađeni prihodima produkcije. U okviru Brt formuliran je zahtjev gospodarske ravnoteže šumskog gospodarstva u »jednadžbi gospodarske ravnoteže«, koja glasi: . + .»-13...*—+ A l,op"-"-\ ={B— V)-(l,of — l)-\-c-l,op« Lijeva strana jednadžbe prikazuje nam sumu prihoda, a desna sumu troškova. Iz ove jednadžbe vidimo također, što imamo podrazumijevati pod troškovima produkcije. Ovamo spada u prvom redu zemljišna renta, kamati upravnog kapitala i konačno kulturni troškovi. Od svih tih troškova najvažnija je zemljišna renta, koja ne predstavlja neki stvarni Izdatak šumoposjednika, već se kao trošak može shvatiti samo na osnovi 138 |