DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Naprijed sam istaknuo specifičku šumsko-gospodarsku pojavu, da svaka sastojina ima dvije vrijednosti. Prva je vrijednost sastojine kao gotovog dobra, koje se može odmah upotrijebiti, a druga je vrijednost sastojine kao produktivnog sredstva, koje stvara buduće veće vrijednosti. Pitanje ustanovljivanja vrijednosti sastojine kao produktivnog sredstva jedan je od najtežih problema šumskog gospodarstva. Međutim je Brt i na ovo pitanje dala matematički precizan odgovor. Pomoću formula za troškovnu i prihodnu vrijednost sastojina možemo tačno izračunati produktivnu vrijednost šume. Osnovna pretpostavka za ovo izračunavanje je ta, da je šumsko tlo kapital, a sastojina na njemu da predstavlja kamate toga kapitala. Prema tome između vrijednosti šumskog tla i vrijednosti sastojine mora da postoji izvijestan matematski omjer, koji je zadan karakterističnim kamatnjakom šumske privrede — šumskim kamatnjakom. Vrijednost tih kamata odnosno sastojine dobivamo, ako od konačne vrijednosti zemljišnog kapitala odbijemo početnu vrijednost, dakle HK,„ =51, op´" — B = B (1, op´" — 1). Sa takove tačke gledanja polazili su pristaše Brt, kada su konstruirali formulu troškovne vrijednosti sastojine. Ova konstrukcija osniva se na shvaćanju, da vrijednost sastojine predstavlja regres za utrošenu zemljišnu rentu kao i za ostale troškove produkcije, to jest upravne i kulturne troškove. Ako je odnosna sastojina do godine m već odbacila neke prihode od proreda, to je time smanjen dug, što ga duguje sastojina svom vlasniku; za iznos tih prihoda smanjuje se. troškovna vrijednost sastojine. Na temelju tih pretpostavaka formula troškovne vrijednosti sastojine dobiva konačan oblik: mm HKm = (B-\- V) (1, op»1 — 1) -f- c. 1, op — D„ 1, op -" Pomoću ove formule možemo konstruirati krivulju troškovne vrijednosti sastojine, koja nam grafički prikazuje tok stvaranja vrijednosti u sastojini. Ako u našim razmatranjima uzmemo kao polaznu tačku kraj ophodnje, onda dobijemo prihodnu vrijednost sastojine (Bestandeserwartungswert). Vrijednost sastojine povećava se prema zakonima geometrijske progresije sa kamatima na kamate. Na kraju ophodnje njezina je vrijednost Au, to jest jednaka je sječivom prihodu. Ako hoćemo znati vrijednost sastojine, koja ja stara između O i m godina, to ovu vrijednost možemo ustanoviti tako da konačnu vrijednost diskontiramo za onolik broj godina, koliko iznosi razlika u — m godina. Ako se mogu očekivati međutimni prihodi od proreda, to se prihodna vrijednost sastojine povećava za njihov iznos. Međutim od ove vrijednosti moramo odbiti troškove produkcije, to jest zemljišnu rentu i upravne troškove. Na temelju takovih pretpostavaka formula prihodne vrijednosti sastojina dobija slijedeći oblik: „., .,. + .1-1-..»-»+ (fi-f V) (i.*>p»-m—l) l.opu~m Postupak pri određivanju prihodne vrijednosti sastojine najviše je sličan postupku pri diskontiranju mjenica. 137 |