DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 20 <-- 20 --> PDF |
dobiva se slijedeći oblik za formulu prihodne vrijednosti zemljišta: Da Db´1b . — éa + ´* °Pn~" + °PU~ + " ´ : —cl-°Pu __ v u~ l.op» — l Ovo je najvažnija formula teorije najveće zemljišne čiste rente. Neki pisci nazivaju je imenom »Standardformel« t. j . formulom, koja t´pično prikazuje ideje spomenutog šumarsko-ekonomskog smjera. U njemačkoj stručnoj literaturi najčešće ju nazivaju »Faustmannovom«, jer je Faustman n prvi upozorio stručnu javnost, da bi se na ovaj način mogla izračunavati vrijednost zemljišta (Allgemeine Forst- und Jagd- Zeitung 1849). Ovu formulu možemo napisati i u jednostavnijem obliku, da nam tako bolje upadne u oči njezina kapitalistička priroda. Ako apstrahiramo troškove produkcije, to je bruto-vrijednost sastojine jednaka vrijednosti drvne mase, koja se nalazi na jedinici površine. Ako tu drvnu masu odnosno njezinu vrijednost označimo sa A«j onda je prihodna vrijednost zemljišta 4 n .|.» u~~ L.op» — 1 ´ Ovo je najjednostavniji oblik formule prihodne vrijednosti zemljišta. Kod konkretnih računa unašaju se u formulu za Au, D, c kao i za V odnosno V podaci prema današnjim cijenama šumskih proizvoda, a tro škovi prema današnjim izdacima za kulturne radove, upravu i porez. Međutim na drugoj strani E n d r e s obrazlaže sadanju vrijednost šumskog zemljišta kao sumu diskontiranih prihoda, koje će šumsko tlo odbaciti u dalekoj budućnosti. Materijalni proizvodi šumskog tla imat će u budućnosti neku drugu cijenu nego danas i to vjerojatno veću od današnje. Ako suprotstavimo ova dva momenta t. j . sadanje cijene produkata, koji će se pojaviti u dalekoj budućnosti, to nam se čini, da ovakovo spajanje elemenata sadašnjice i budućnosti nije dopustivo. Pojavljuje se tu neka nesuglasica, koja buni mnoge stručnjake. Ova nesuglasica je povod najčešćim napadajima na Endreso v sistem. U svim mogućim varijacijama opetovali su protivnici Brt svoju tvrdnju, da se u račun moraju uzimati buduće cijene i proizvoda i troškova. Pošto mi budućih cijena ne znamo, to su iz ovoga izvodili zaključak, da Endre so v sistem nema nikakove praktične važnosti, jer se teorijom predviđeni postupak praktički ne može primijeniti. Ovi prigovori izgledaju na prvi pogled vrlo umjesni. Svatko će priznati, da budućim produktima odgovaraju cijene, koje će biti mjerodavne u ono doba. Međutim kod ove kritike obično se zaboravljaju opće ekonomske pretpostavke, na kojima je E n d r e s izgradio svoj sistem. Šumski kamatnjak je postotni omjer između sadašnj e vrijednosti šumskog kapitala i sadanj e vrijednosti prihoda od tog kapitala. Kad bismo htjeli sadanju vrijednost šumskog zemljišta izvoditi na temelju budućih cijena, onda bismo morali tu rentu kapitalizovati ne sa šumskim kamatnjakom, već sa »Verzinsungsprozentom«, jer samo ovaj prikazuje omjer između sadašnje vrijednosti kapitala i buduće vrijednosti prihoda. Na bazi Brt mi doduše priznajemo, da će budući proizvodi imati cijene drugačije od današnjih, ali znamo i to, da će u tom slučaju i šumsko zem 134 |