DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 17 <-- 17 --> PDF |
stičnim i zahtijevanim kamatnjakom, onda iz toga možemo povući zaključak, da li je uputno da kapital i nadalje ostavimo u produkciji ili treba da ga povučemo. Ako vidimo, da je tekuće ukamaćenje postalo trajno manje od zahtijevanog, onda treba da kapital povučemo; ako pak vidimo, da je tekuće ukamaćenje veće ili jednako traženom ukamaćivanju, onda možemo da i nadalje ostavimo kapital u toj produkciji. Ovaj način kontrole gospodarstva izdašno je primijenjen u šumarstvu i to u takozvanom određivanju postotka zrelosti (Weiserprozent). Vidimo, da nam Endresov e tcoretsko-ekonomske osnove otvaraju vanredno povoljne perspektive u pravcu određivanja konkretnih gospodarskih ciljeva kao i u pravcu prosuđivanja i kontroliranja postignutih uspjeha u gospodarstvu. To su zadaće, kojima se bavi nauka o šumskoj statici, pa je E n d r e s o v a ekonomska teorija osnova ove šumarske discipline. Međutim još povoljnije perspektive otvara nam E n d r e s na području nauke o računanju vrijednosti šuma i njihovih sastavnih dijelova. U smislu Endresov e nauke pripada naziv »kapital« onim ekonomskim dobrima, koja odbacuju kamate ili rentu. Kamati su objektivno postojeći! prinosi kapitala, on ih izbacuje iz sebe, a ti objektivni prinosi ujedno su i subjektivni lični prihod kapitaliste. Prema tome kapitali imaju svojstvo ili sposobnost da produciraju dobra, oni su produktivni ili — kako se E n d r e s izražava — oni imaju »Ertragsfähigkeit«. Matematski postotni omjer između vrijednosti kapitala i vrijednosti njegovih prinosa zove se kamatna stopa ili kamatnjak. Kamatnjak ne pokazuje samo omjer između dviju veličina, već pokazuje i dinamičko svojstvo kapitala — njegovu produktivnost. Ako promatramo kamatnjak s toga stanovišta, ako u njem gledamo izraz nekog svojstva kapitala, naime njegove produktivnosti, onda nam se teza o karakterističnom kamatnjaku pričinja nekako sasma prirodnom i razumljivom. Svaka stvar ima svoja naročita svojstva, a tako ima među inim i kapital svojstvo produktivnosti, a izraz ove produktivnosti je karakteristična kamatna stopa, sa kojom se kapitali ukamaćuju. Teza o karakterističnom kamatnjaku može se osobito plodonosno primijeniti i upotrijebiti u pitanjima računanja vrijednosti kapitala. Kad nam je u konkretnom slučaju pored vrijednosti kamata ili rente poznata i i kamatna stopa, onda možemo na najjednostavniji način izračunati vrijednost osnovnog kapitala, jer znamo da je vrijednost kamata određeni dio vrijednosti kapitala. Također možemo pomoću geometrijske progresije izračunati vrijednost kapitala u onim slučajevima, kada kamate ne dižemo svake godine. U tom slučaju poznata nam je suma kamata, koja se pojavila tokom određenog broja godina. Ovakav način izračunavanja zove se kapitalizovanje renta. Naprijed smo spomenuli Endresov u tvrdnju, da prometna vrijednost šumskih kapitala nije poznata, jer šume rijetko dolaze do prodaje. Pomoću kapitalizovanja renta i uz pretpostavku nepromjenljivog šumskog kamatnjaka možemo u svako doba izračunati vrijednost šumskih kapitala, a prije svega vrijednost najvažnijeg šumskog kapitala — šumskog tla. 131 |