DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 13     <-- 13 -->        PDF

ovaj papir neće donijeti rentu od samo 5 dinara, već — recimo — od
10 Dinara. Pošto smo mi za ovaj papir platili 100 Dinara, a donio nam je
rentu od 10 dinara, to se prema tome uloženi kapital faktično ukamaćuje
sa 10%. Ova kamatna stopa od 10% jeVerzinsungsprozent s obzirom na
vrijeme, u kojem se vrši promatranje. Međutim to ne znači, da se je
morao promijeniti i karakteristični kamatnjak tog kapitala. Dok je dionica
donašala dividendu od 5 dinara, njezina je tečajna vrijednost bila 100 dinara.
Ako je zbog porasta dividende u istom omjeru porasla i tečajna
vrijednost dionice, to ona danas ne vrijedi samo 100 dinara, već se može
kupiti jedino uz cijenu od 200 Dinara. Prema tome sadanja vrijednost ili
istovremena vrijednost kapitala od 200 Dinara donosi rentu od 10 dinara,
pa je postotni omjer ostao nepromijenjen. On iznosi danas kao i prije
konjunkture 5%:.


Iz ovoga primjera vidimo, da bismo pojam karakterističkog kamatnjaka
mogli primjeniti i na novčanu privredu. Međutim u okviru novčanog
(finansijskog) gospodarstva ipak se nije stvorio ovaj pojam niti finansijska
praksa upotrebljava naziv »karakteristični kamatnjak«, jer
tačna kontrola kretanja cijena vrijedHOstnih papira dokazuje, da cijene tih
papira ne rastu tačno u istom omjeru, kako rastu ili padaju dividende.
Zbog toga nije se mogla stvoriti dogma o karakterističnom kamatnjaku
u bankama, već u šumskom gospodarstvu, gdje tačna kontrola ovisnosti
cijene kapitala o veličini rente nije moguća.


Ako postavimo pitanje, u kakvom odnošaju stoje međusobno karakteristični
šumski kamatnjak i Verzinsungsprozent, to možemo dobiti
precizan odgovor, ako uzmemo u obzir rezultate analiza, koje je proveo
još P r e s s 1 e r. On se je zanimao za pitanje, koji su stvarni razlozi porasta
vrijednosti jedne sastojine ili jednog stabla, pa je pronašao tri
faktora, koji paralelno djeluju u pravcu povećanja vrijednosti sastojina
i to: a) prirast drvne mase, b) prirast kvaliteta, to jest povećanje cijene
jediničnoj količini drvne mase zbog većih dimenzija, c) prirast skupoće


t. j . povećanje vrijednosti zbog porasta cijene drvu tokom vremena.
Šumski kamatnjak je omjer između vrijednosti, koje imaju kapital
i renta u isto vrijeme. Ako si tok vremena predstavimo kao jednu liniju.
onda se šumski kamatnjak odnosi samo na jednu tačku u ovoj liniji. Radi
toga u šumskom kamatnjaku ne može biti sadržan porast vrijednosti radi
prirasta skupoće. Prema tome šumski kamatnjak predstavlja samo sumu
prirasta mase i prirasta kvaliteta, dok je Verzinsungsprozent rezultat
djelovanja svih triju vrsti prirasta: mase, kvalitete i skupoće.


Na 29. strani svoga udžbenika veli E n d r e s dalje:
»Der Wert eines Gutes von dauernder Gebrauchs- und Ertragsfähigkeit
schliesst immer den Nutzen oder Ertrag desselben in der Zukunft
in sich.«
U ovoj je rečenici izraženo Endresov o vjerovanje, da su u sadanjoj
vrijednosti kapitala sadržane buduće koristi i prihodi od kapitala,
dakle sadanja vrijednost kapitala je suma vrijednosti budućih prihoda.
Ovu svoju misao preciznije je izrazio u matematičkoj formuli na strani
49, koja glasi:


l.op" l.op"u ´ l.opZ u


127