DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 13 <-- 13 --> PDF |
ovaj papir neće donijeti rentu od samo 5 dinara, već — recimo — od 10 Dinara. Pošto smo mi za ovaj papir platili 100 Dinara, a donio nam je rentu od 10 dinara, to se prema tome uloženi kapital faktično ukamaćuje sa 10%. Ova kamatna stopa od 10% jeVerzinsungsprozent s obzirom na vrijeme, u kojem se vrši promatranje. Međutim to ne znači, da se je morao promijeniti i karakteristični kamatnjak tog kapitala. Dok je dionica donašala dividendu od 5 dinara, njezina je tečajna vrijednost bila 100 dinara. Ako je zbog porasta dividende u istom omjeru porasla i tečajna vrijednost dionice, to ona danas ne vrijedi samo 100 dinara, već se može kupiti jedino uz cijenu od 200 Dinara. Prema tome sadanja vrijednost ili istovremena vrijednost kapitala od 200 Dinara donosi rentu od 10 dinara, pa je postotni omjer ostao nepromijenjen. On iznosi danas kao i prije konjunkture 5%:. Iz ovoga primjera vidimo, da bismo pojam karakterističkog kamatnjaka mogli primjeniti i na novčanu privredu. Međutim u okviru novčanog (finansijskog) gospodarstva ipak se nije stvorio ovaj pojam niti finansijska praksa upotrebljava naziv »karakteristični kamatnjak«, jer tačna kontrola kretanja cijena vrijedHOstnih papira dokazuje, da cijene tih papira ne rastu tačno u istom omjeru, kako rastu ili padaju dividende. Zbog toga nije se mogla stvoriti dogma o karakterističnom kamatnjaku u bankama, već u šumskom gospodarstvu, gdje tačna kontrola ovisnosti cijene kapitala o veličini rente nije moguća. Ako postavimo pitanje, u kakvom odnošaju stoje međusobno karakteristični šumski kamatnjak i Verzinsungsprozent, to možemo dobiti precizan odgovor, ako uzmemo u obzir rezultate analiza, koje je proveo još P r e s s 1 e r. On se je zanimao za pitanje, koji su stvarni razlozi porasta vrijednosti jedne sastojine ili jednog stabla, pa je pronašao tri faktora, koji paralelno djeluju u pravcu povećanja vrijednosti sastojina i to: a) prirast drvne mase, b) prirast kvaliteta, to jest povećanje cijene jediničnoj količini drvne mase zbog većih dimenzija, c) prirast skupoće t. j . povećanje vrijednosti zbog porasta cijene drvu tokom vremena. Šumski kamatnjak je omjer između vrijednosti, koje imaju kapital i renta u isto vrijeme. Ako si tok vremena predstavimo kao jednu liniju. onda se šumski kamatnjak odnosi samo na jednu tačku u ovoj liniji. Radi toga u šumskom kamatnjaku ne može biti sadržan porast vrijednosti radi prirasta skupoće. Prema tome šumski kamatnjak predstavlja samo sumu prirasta mase i prirasta kvaliteta, dok je Verzinsungsprozent rezultat djelovanja svih triju vrsti prirasta: mase, kvalitete i skupoće. Na 29. strani svoga udžbenika veli E n d r e s dalje: »Der Wert eines Gutes von dauernder Gebrauchs- und Ertragsfähigkeit schliesst immer den Nutzen oder Ertrag desselben in der Zukunft in sich.« U ovoj je rečenici izraženo Endresov o vjerovanje, da su u sadanjoj vrijednosti kapitala sadržane buduće koristi i prihodi od kapitala, dakle sadanja vrijednost kapitala je suma vrijednosti budućih prihoda. Ovu svoju misao preciznije je izrazio u matematičkoj formuli na strani 49, koja glasi: l.op" l.op"u ´ l.opZ u 127 |