DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 12 <-- 12 --> PDF |
njime više ili manje fiksirana. Ali u ostalim privrednim granama, gdje su kapital i kamati raznovrsne veličine, n, pr. zemljište i novac, ne možemo kamatnu stopu odrediti matematskim postupkom. U tom slučaju moramo si pomoći tako da pretpostavimo, da se i dotična vrst kapitala ukamaćuje sa običnim, oficijelnim kamatnjakom (der landesübliche Zinsfuss) ili pak moramo pretpostavljati neki karakterističan kamatnjak, kako su to činili predstavnici Brt. U svagdanjem životu mi zaista veoma često čujemo izjave o tome, da se neki kapital bolje, a neki gore ukamaćuje ili rentira. Ovakove izjave spadaju u red ekonomskih banalnosti, o kojima i ne razmišljamo. U ovakovim izjavama nalazimo nekako podsvjesnu pretpostavku o karakterističnim kamatnjacima. Time što je E n d r e s ova naziranja prihvatio i učinio ih osnovicom svoga sistema, postao je i on sam konstruktivni ekonomski teoretičar. Na 17. strani svoga udžbenika veli Endre s dalje: »Das Verzinsungsprozent ist das prozentische Verhältnis zwischen Ertrag und Produktionsaufwand (Anlagekapital). Es bringt die tatsächliche´Ver zinsun g des Betriebes zum Ausdruck«. Ovim izjavama E n d r e s je pokušao da dade definiciju novog pojma ekonomske prirode, koji nam do sada nije bio poznat i kojeg nismo susreli! na ostalim područjima kapitalističkog gospodarstva. Ovaj »Verzinsungsprozent « predstavlja pravi kamen smutnje uEndresovo m sistemu, jer je E n d r e s propustio da nam prikaže logičku nuždu stvaranja i uvadanja tog novog pojma. Za Verzinsungsprozent kaže da nam označuje »stvarno« ukamaćenje uloženih kapitala. Međutim ovo je opće svojstvo svih kamatnih stopa, kako si u običnom životu taj pojam predstavljamo. Pojavljuje se nakon toga pitanje, što ima da znači posebni šumski kamatnjak. Indirektno slijedi iz definicije Verzinsungsprozenta, da šumski kamatnjak ne prikazuje stvarno ukamaćivanje uloženih šumskih kapitala. Ova dilema, koju je morao osjetiti svatko, tko se je bavio studijom Endresovo g sistema, posljedica je okolnosti, da nam on nije dovoljno jasno rastumačio opće ekonomsko-teoretske osnove svoga sistema, već je te osnove smatrao kao nešto, što se samo po sebi razumijeva i što svatko mora da zna. Međutim je pojam Verzinsungsprozenta nužn a posljedic a uvadanja pojma karakterističnog (šumskog) kamatnjaka. Šumski kamatnjak je postotni omjer između vrijednosti kapitala i vrijednosti rente od tog kapitala, koje se vrijednosti odnos e na ist o v r i j e m e. Da dobijemo šumski kamatnjak, moramo uporedivati vrijednosti, koje u isto vrijeme ima kapital i njegova renta. Kad se mijenja vrijednost prihoda od kapitala, to se istovremeno mijenja i vrijednost samog kapitala, ali tako da međusobni omjer tih veličina ostaje nepromijenjen, makar se one neprestano mijenjaju. U toj mijeni nepromijenljiv je samo omjer između ovih veličina. Međutim ako mi uporedujemo veličinu vrijednosti kapitala u vrijeme ti sa veličinom vrijednosti rente u vrijeme t2, to omjer između ovih veličina nije konstantan već se u vremenu mijenja. Na primjer, mi danas kupimo jednu dionicu za 100 dinara, koja će prema sadanjim izgledima donijeti rentu od 5 dinara godišnje. To znači, da je karakteristični kamatnjak tog dioničkog kapitala 5%. Ako međutim nastupi konjunktura, to 126 |