DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 11 <-- 11 --> PDF |
ne pretpostavimo tezu o karakterističnim kamatnjacima kao stalnim i unaprijed određenim veličinama. Takova je na primjer njegova izreka na 29. strani Udžbenika, gdje kaže: »Denn da jede Methode der Wertberechnung des Waldes und seiner einzelner Teile auf Discontierung beruht, so ergeben sich bei niedrigen Zinsfüssen höhere Kapitalswerte als bei höheren. Da s heisst also, je weniger man von der Rentabilität eines Betriebes hält, umso höher schlägt man den Kapitalswert desselben.* Ova tvrdnja dojima se upravo kao apsurd, jer iz svagdanjeg iskustva znamo, da se u praktičnom ekonomskom životu dešava upravo obrnuto. Što manje nam neki kapital odbacuje prihoda, to jeftinije ćemo ga prodati. Međutim ako kod čitanja gornje rečenice pretpostavimo tezu o karakterističnom kamatnjaku, ako pretpostavimo, da se svaki kapital ukamaćuje samo sa svojim unaprijed određenim kamatnjakom, pa ako uz to pretpostavimo i tezu, da šumsko tlo i ostali kapitali imaju svoju vrijednost samo zbog okolnosti, da odbacuju kamate, a vidimo da mnogi kapitali imaju razmjerno visoku mjenbenu vrijednost, makar su njihovi prihodi relativno maleni, onda sve to znači, da mi stvarno pridajemo kapitalima to veću vrijednost, što se slabije oni rentiraju. Na osnovu gornjih pretpostavaka ovaj je zaključak nuždan i neizbježiv, makar nas se dojimlje kao apsurd. Mi si ovog načina ocjenjivanja vrijednosti kapitala nismo svjesni, ali ova okolnost E n d r e s a nije bunila, svoju tezu o karakterističnim kamatnjacima smatra on dubljom naučnom spoznajom, pred kojom se mora pokloniti obični ljudski razum. Teza o karakterističnom kamatnjaku je nadalje praktična baza za izračunavanje vrijednosti kapitala kapitalizovanjem rente. U praktičnom ekonomskom životu mi smo redovito u stanju da odredimo tačnu količinu prihoda, koji nam pritiču s naslova naših prava vlasništva. Renta od kapitala prema tome je u pravilu poznata. Međutim ako hoćemo da prodamo objekt našega vlasništva, naš kapital, to je u tom slučaju mnogo teže odgovoriti na pitanje: koliko vrijedi! dotični kapital? Matematski postupak kapitaliziranja ne možemo provesti, ako nam nije poznata kamatna stopa. Ako kamatnu stopu promatramo kao slučajnu i neodređenu veličinu, što u stvari i jest, jer ovisi o ponudi i potražnji kapitala, onda se nećemo moći poslužiti metodom kapitaliziranja rente u svrhu da odredimo vrijednost kapitala. Međutim ako vjerujemo, da je kamatna stopa stalna i zadana veličina, onda možemo u svako doba određenim matematskim postupkom izračunati »vrijednost kapitala«. Iz toga slijedi, da je teza o karakterističnom kamatnjaku nužna pretpostavka za izračunavanje vrijednosti kapitala metodom kapitaliziranja rente, koju metodu Endre s isključivo upotrebljava u svom udžbeniku računanja vrijednosti šuma i šumske statike. Ova metoda preuzeta je iz financijalnog gospodarstva, gdje je kamatna stopa u pravilu poznata, jer su kapital i kamati istovrsne veličine, pa u svako doba možemo izračunati matematski postotni omjer. Kamatna stopa je u financijskom kapitalističkom gospodarstvu predmet posebnog ugovora, ona je * Podvučeno od mene! 125 |