DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1938 str. 45 <-- 45 --> PDF |
... obliku pobudila toliko zanimanje. Duboko sam uvjeren, da će se složnim radom biljnih sociologa i šumara u znatnoj mjeri unaprediti poznavanje grade i života naših šuma. Zato mi je svaka dobronamjerna kritika sa strane stručnjaka-šumara´ vrlo draga. Dr. Ivo Horvat. KNJIŽEVNOST DVA NOVIJA PRILOGA ZA POZNAVANJE PANČIĆEVE OMORIKE. ´Pojedinačna istraživanja o Pančićevoj omorici (Picea omorica Panč.) znatna su, kao što o njoj ima i dosta sakupljenog materijala. Međutim je sve to razbacano po raznim publikacijama ili zatvoreno u raznim ladicama, dok jedne zaokružene publikacije, kojom bi pančićka bila obuhvaćena ne samo kao botanički unikum, nego i kao šumarsko drvo, nema. U takvoj publikaciji ne bi se smjeli mimoići ni rezultati presađivanja i sjetve pančićke diljem Evrope, kamo je od početka ovog vijeka stalno raznošena. Ovakva publikacija, pored sloga na našem jeziku, treba da ima i sloga na jednom od stranih jezika i ona bi imala biti putokaz svakome, tko se za nju zanima — bilo iz sporta, bilo zbog praktičkog, bilo zbog naučnog rada. Uporedno s time treba da se odaberu sastojine, koje će služiti kao turistički, pokusni i ispitivački objekti uz udovoljenje svim potrebama takvih objekata (zaštita, komunikacije, izgradnja prenoćišta i t. d.). 1. Publikacijom Ing. S. Tregubova »Étude forestiere sur le Picea omorica Panč.«* prvoj je od gore navedenih potreba donekle udovoljeno. To potvrđuje njen sadržaj: I. Areal, ekologija i floristika pančićke; II. opis pančićke; III. opisi nekih nalazišta pančićke; IV. Picea omorica Panč. relikt tercijera«; V. o modifikacijama pančićke kulturom sa zaključnim pogledima o značenju i budućnosti. Sve je ovo upotpunjeno jednom preglednom kartom sliva Drine i sa nekoliko uspjelih snimaka. Autor je sam prošao i proučio pančićku u bazenu srednjeg toka Drine, naročito njene sastojine na području višegradskog sreza, dok ostala nalazišta navodi prema literaturi. O njenom pridolasku u Crnoj Gori elkscerptirao je Ing. Fukareka (Šumarski List br. 2. 1935. g.), dok se u pogledu negativnih istraživanja o pridolasku pančićke u Bugarskoj poziva na Stojanova, Stefanova, Jirečeka, F. Novaka i v. Schwerin-a. U opisivanju edafskih faktora obilno se služi Wettstein-om. Za etažiranje Mina (šumarskog drveća) s obzirom na nadmorsku visinu uzeo je presjek Višegrad—Stolac, t. j . između 300 i 1673 met. nad morem, a u dužini od oko 15 km. U danom presjeku umjesto naziva »etaža rasta« bolje ibi (za prvu) odgovarao naziv »etaža crnog bora«, jer ovaj — naročito na škriljevcima — silazi sve do Drine kao glavna i uočljiva šumarska vrsta. Razni pak hrastovi (kitnjak, cer, sladun) prva su etaža južnije od Višegrada, ma da i tu crni bor (i na vapnencu i na škriljevcu) silazi do Drine i Lima (u koliko nije posječen), ali u znatno manjoj količini nego u presjeku Višegrad—Stolac. Ostale etaže po autoru — bukova između LOOO i 1.300 sa sjeverne, a bjeloborova s južne strane (potonja više zbog pridolaska bijelog bora nego zbog njegove dominantnosti), smrekina između 1.300 i 1.400, te etaža vrste Genista radiata — mogu se akceptirati, * Štampana i u formi zasebnih otisaka iz časopisa »Annales de l´École Nationale des Eaux et Forets et de la Station de recherches et expériences forestieres«, Tome V, Fascicule 2 — 1934. 91 |