DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1938 str. 41 <-- 41 --> PDF |
SAOPĆENJA UREDBA O ORGANIZACIJI MINISTARSTVA ŠUMA U PRAKTIČNOJ PRIMJENI. Prošla je tako reći jedna sezona, otkako važi uredba o organizaciji Ministarstva šuma i rudnika, pa neće biti zgorega, ako se već «sada načini mala bilanca njene upotrebe i primjene u praksi. U januarskom broju Š. L. od pr. g. izašao je moj mali prikaz uredbe, u kojem sam je označio kao dobar korak naprijed, jer uvodi u režijsko poslovanje trgovački duh i liberalniju manipulaciju s materijalom kao i prodaju bez običajnih oglasa, licitacija i ostalih računarskih odugovlačenja. Sama uredba ovlašćuje g. Ministra šuma, da izdaje nadopune ovoj općenitoj uredbi u formi pravilnika i statuta i to: 1) U čl. 33. navodi se, da će g. Ministar šuma otvarati prema potrebi lugarske škole i propisati pravila i nastavni plan za njih; za nedržavne lugare izdat će pravilnik o polaganju lug. ispita pri banskim upravama. 2) U čl. 45. ovlašćuje se g. Ministar šuma, da u sporazumu sa g. Ministrom financija propiše nov pravilnik o režijskom iskorišćavanju državnih šuma. 3) U čl. 74. ovlašćuje se g. Ministar šuma, da u saglasnosti sa Min. finansija propiše pravilnik o cjelokupnoj finansijskoj, računovodstvenoj i blagajničkoj službi kod uprave drž. šuma. 4) Čl. 104. ovlašćuje Min. šuma, da ukine Direkcije u Apatinu i Aleksincu i osnuje nove u N. Sadu i Tuzli, te da premjesti sjedište Direkcije iz Aleksinca u Niš. 5) U čl. 107. obećaje g. Min. š., da će propisati naročita uputstva za procjenu drž. pokretnih i nepokretnih imanja. 6) Konačno čl. 110. ovlašćuje g. Min. š., da izdaje uputstva i objašnjenja za izvođenje ove uredbe. Od spomenutih pravilnika izdan je dosad (do 1. septembra) jedan i to onaj na osnovu čl. 74. uredbe, koji govori o finansijsko-računarskoj i blagajničkoj službi kod otprave drž. šuma i uprave držav. rudnika. Osim toga provedeno je poslije 1. aprila pr. g. ovlašćenje u čl. 104. t. j . osnovane su nove, a ukinute i premještene neke stare Direkcije šuma. Sam pravilnik sačinjen je u duhu uredbe, a razdijeljen je sistematski na poglavlja i to: I. dio (čl. 1—10.) sadrži opće odredbe i određuje organizaciju specijalnog računovodstva kod Ministarstva šuma i rudnika, koje će voditi sve računske poslove i sastavljati budžet. Kod direkcija šuma imaju se na isti način osnovati specijalna računovodstva podređena računovodstvu pri Ministarstvu šuma. Ujedno se u tom općem dijelu određuje potanko način procjene pokretnog i nepokretnog imetka, te se ustanovljuju fondovi, koji se imaju osnovati. II. dio određuje (čl. 11—20) potanko djelokrug specijalnog računovodstva i blagajnice pri Ministarstvu šuma, u kojem to računovodstvo ima da vrši funkciju vođenja tekućih poslova i kontrolu nad računovodstvima Direkcija šuma odnosno Šum. uprava. Čl. 21—100 opisuje u tančine djelokrug specijalnih računovodstava i blagajnica kod drugostepenih naredbodavaca t. j . kod Direkcija šuma. Čl. 101—198 govori detaljno o vođenju blagajničkih i materijalnih ´knjiga kod šumskih uprava. Čl. 199—220 govori o nadzoru i kontroli, te vanrednom i redovitom pregledu kase i materijala. Čl. 221—481 obuhvaća sve što je potrebno za rudarsko odjeljenje. Konačno su na kraju dodana prelazna naređenja (čl. 488—494), gdje se veli, da se sve knjige po ovom pravilniku imaju voditi od 1. aprila 1937, a za izjednačenje poslovne godine ima se sastaviti novi prelimiriar za vrijeme od 1. X. 1936. do 31. III. 1937., te ga dostaviti najkasnije do 1. VIII. 1937. 87 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1938 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Zadnji član određuje, da pravilnik stupa na snagu od dana obnarodovanja u Služb. Novinama, kojeg dana prestaje važiti dosadašnji pravilnik S. R. br. 8424 od 27. VI. 1928. i svi drugi, koji su u suprotnosti s njime. Od ovog se izuzimlju propisi za vođenje knjiga i bilansiranje, koji prema čl. 482 počinju važiti sa 1. IV. 1937. god. Prema tome pravilnik se potpuno pobrinuo, da se režijsko poslovanje može pravilno razvijati i da državna kasa poluči što bolji novčani prihod. U najnižoj upravnoj jedinici, t. j . u Šum. upravi, praktično stoje stvari prilično slabo. Ne samo da šef uprave i nadalje stoji sa jednim ili dva pisara sam (a te pisare nota bene postavlja politička protekcija bez ikakovog njegovog upliva), već on mora i nadalje voditi sve blagajničke poslove i rješavati kojekakova lapalija, koja oduzimaju puno vremena, a mogao bi ih obavljati jedan malo vještiji manipulant. Na taj način šef uprave od tog silnog administriranja ne dospijeva da stručno vodi režiju i ostale šumske poslove. A gdje ostaje onda kontrola izradbe, konsignacija, proreda, pregled sušaca, preliminari za režiju, za upravu, za uzgoj, statistiku i sve ostale moguće i nemoguće stvari, koje se od jedne radne sile zahtijevaju. Ako ne može prosto fizički da obavlja sve na vrijeme, onda slijede opomene i globe, koje bi zapravo morale pasti na leđa onih, koji ih diktiraju i zahtijevaju od jednog smrtnog čovjeka nemoguće. Štednja je uvijek na mjestu, ali i ona mora biti razumna, inače je na grdnu smetnju i štetu, kako se to iz ovoga vidi. Prema pravilniku ima blagajničke poslove da vodi posebni izučeni blagajnik, no toga nema odnosno postoji valjda samo u Majuru, gdje je to uvedeno još prije ove uredbe i pravilnika. Pošto šefovi uprava radeći po noći i po danu ipak dospijevaju donekle udovoljavati tim ogromnim zahtjevima, to oni čine na račun svojih živaca, a kako će dugo oni taj napor izdržati, to se dade lako predvidjeti i izračunati. Najprije će početi posao ići površno, što je već donekle i sada, onda će zaostati posao u šumi, šušci će istrunuti i nastati gubici i nered; a to — mislim — nije bila svrha uredbe, već naprotiv što bolji red i finansijski uspjeh. A Ministarstvo izdaje upute, da se što manje administrira i »da se direkcije bave više privrednom stranom gospodarenja, a ne da svu svoju pažnju posvećuju samo administraciji.« (vidi naredba broj 1637 od 11. VIII. 1937.). U jednoj pređašnjoj naredbi čine se Direktori odgovornima za što efikasnije i jednostavnije uredovanje, inače će biti pozvani na odgovornost. Sve je to uzalud, jer je Sv. Birokracije pustio svoje korijenje, pa se ne da iščupati, već bi to trebalo učiniti radikalno, pa makar nekom malo i škodilo. Režiju treba voditi zaista trgovački, ali ne samo na papiru, već i de facto. Šefu uprave treba jedan vješti manipulant ili činovnik za blagajničko poslovanje i bar dva pisara za prepisivanje i kontrolu konsignacionih knjižica, a u jeku sezone još jedan dodijeljeni šumarski stručnjak, koji će pomagati i kao mlađi biti uveden u posao, da može kasnije kao potpun majstor započeti na drugom mjestu samostalan rad. Treba omogućiti šefu uprave, da bude malo i stručnjak, pa da zaista vodi upravu svoje gospodarske jedinice u šumarskom i trgovačkom smislu. I onda će ostati još i previše posla, ali će šef uprave moći biti -više na terenu, kamo i spada kroz bar četiri dana u tjednu. Posao se odvija dobro, ako oko gospodarevo uvijek bdije nad poslom i svakom i najmanjem nedostatku odmah doskoči i na licu mjesta izdaje i usmene i pismene odredbe, dakle zaista upravlja i vodi posao. Kako rekoh, sada tome nije tako, već je naprotiv žalost i muka gledati jednog čovjeka, kako se muči da stigne i za pisaćim stolom i u zelenoj šumi, a ne može stići nikad pravo, jer nije nadnaravno biće, a ni golub, da časom preleti, kud zamisli. Ne poprave li se prilike hitno na bolje, državna kasa će od takove režije imati doduše jedno vrijeme veći prihod, ali će onda doći krah i deficit. I opet velim: Videant consules, dok je vrijeme, jer bi to moglo upropastiti sve režijsko poslovanje, koje će skrahirati, čim postane pasivno. Toliko sam imao reći o praktičnoj primjeni uredbe i pravilnika, pa da bude u dobar čas! Ing. Nikola Stivičević. 88 |