DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1938 str. 41     <-- 41 -->        PDF

SAOPĆENJA


UREDBA O ORGANIZACIJI MINISTARSTVA ŠUMA U PRAKTIČNOJ PRIMJENI.


Prošla je tako reći jedna sezona, otkako važi uredba o organizaciji Ministarstva
šuma i rudnika, pa neće biti zgorega, ako se već «sada načini mala bilanca njene upotrebe
i primjene u praksi. U januarskom broju Š. L. od pr. g. izašao je moj mali prikaz
uredbe, u kojem sam je označio kao dobar korak naprijed, jer uvodi u režijsko poslovanje
trgovački duh i liberalniju manipulaciju s materijalom kao i prodaju bez običajnih
oglasa, licitacija i ostalih računarskih odugovlačenja.


Sama uredba ovlašćuje g. Ministra šuma, da izdaje nadopune ovoj općenitoj
uredbi u formi pravilnika i statuta i to:
1) U čl. 33. navodi se, da će g. Ministar šuma otvarati prema potrebi lugarske
škole i propisati pravila i nastavni plan za njih; za nedržavne lugare izdat će pravilnik


o polaganju
lug. ispita pri banskim upravama.
2) U čl. 45. ovlašćuje se g. Ministar šuma, da u sporazumu sa g. Ministrom
financija propiše nov pravilnik o režijskom iskorišćavanju državnih šuma.
3) U čl. 74. ovlašćuje se g. Ministar šuma, da u saglasnosti sa Min. finansija
propiše pravilnik o cjelokupnoj finansijskoj, računovodstvenoj i blagajničkoj službi
kod uprave drž. šuma.
4) Čl. 104. ovlašćuje Min. šuma, da ukine Direkcije u Apatinu i Aleksincu i
osnuje nove u N. Sadu i Tuzli, te da premjesti sjedište Direkcije iz Aleksinca u Niš.
5) U čl. 107. obećaje g. Min. š., da će propisati naročita uputstva za procjenu
drž. pokretnih i nepokretnih imanja.
6) Konačno čl. 110. ovlašćuje g. Min. š., da izdaje uputstva i objašnjenja za izvođenje
ove uredbe.
Od spomenutih pravilnika izdan je dosad (do 1. septembra) jedan i to onaj na
osnovu čl. 74. uredbe, koji govori o finansijsko-računarskoj i blagajničkoj službi kod
otprave drž. šuma i uprave držav. rudnika. Osim toga provedeno je poslije 1. aprila
pr. g. ovlašćenje u čl. 104. t. j . osnovane su nove, a ukinute i premještene neke stare
Direkcije šuma.
Sam pravilnik sačinjen je u duhu uredbe, a razdijeljen je sistematski na poglavlja
i to:


I. dio (čl. 1—10.) sadrži opće odredbe i određuje organizaciju specijalnog računovodstva
kod Ministarstva šuma i rudnika, koje će voditi sve računske poslove i sastavljati
budžet. Kod direkcija šuma imaju se na isti način osnovati specijalna računovodstva
podređena računovodstvu pri Ministarstvu šuma. Ujedno se u tom općem dijelu
određuje potanko način procjene pokretnog i nepokretnog imetka, te se ustanovljuju
fondovi, koji se imaju osnovati.
II. dio određuje (čl. 11—20) potanko djelokrug specijalnog računovodstva i blagajnice
pri Ministarstvu šuma, u kojem to računovodstvo ima da vrši funkciju vođenja
tekućih poslova i kontrolu nad računovodstvima Direkcija šuma odnosno Šum. uprava.
Čl. 21—100 opisuje u tančine djelokrug specijalnih računovodstava i blagajnica kod
drugostepenih naredbodavaca t. j . kod Direkcija šuma. Čl. 101—198 govori detaljno o
vođenju blagajničkih i materijalnih ´knjiga kod šumskih uprava. Čl. 199—220 govori o
nadzoru i kontroli, te vanrednom i redovitom pregledu kase i materijala. Čl. 221—481
obuhvaća sve što je potrebno za rudarsko odjeljenje.
Konačno su na kraju dodana prelazna naređenja (čl. 488—494), gdje se veli, da
se sve knjige po ovom pravilniku imaju voditi od 1. aprila 1937, a za izjednačenje
poslovne godine ima se sastaviti novi prelimiriar za vrijeme od 1. X. 1936. do 31. III.
1937., te ga dostaviti najkasnije do 1. VIII. 1937.


87




ŠUMARSKI LIST 2/1938 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Zadnji član određuje, da pravilnik stupa na snagu od dana obnarodovanja u
Služb. Novinama, kojeg dana prestaje važiti dosadašnji pravilnik S. R. br. 8424 od


27. VI. 1928. i svi drugi, koji su u suprotnosti s njime. Od ovog se izuzimlju propisi
za vođenje knjiga i bilansiranje, koji prema čl. 482 počinju važiti sa 1. IV. 1937. god.
Prema tome pravilnik se potpuno pobrinuo, da se režijsko poslovanje može pravilno
razvijati i da državna kasa poluči što bolji novčani prihod. U najnižoj upravnoj
jedinici, t. j . u Šum. upravi, praktično stoje stvari prilično slabo. Ne samo da šef uprave
i nadalje stoji sa jednim ili dva pisara sam (a te pisare nota bene postavlja politička
protekcija bez ikakovog njegovog upliva), već on mora i nadalje voditi sve blagajničke
poslove i rješavati kojekakova lapalija, koja oduzimaju puno vremena, a mogao bi ih
obavljati jedan malo vještiji manipulant. Na taj način šef uprave od tog silnog administriranja
ne dospijeva da stručno vodi režiju i ostale šumske poslove. A gdje ostaje
onda kontrola izradbe, konsignacija, proreda, pregled sušaca, preliminari za režiju, za
upravu, za uzgoj, statistiku i sve ostale moguće i nemoguće stvari, koje se od jedne
radne sile zahtijevaju. Ako ne može prosto fizički da obavlja sve na vrijeme, onda
slijede opomene i globe, koje bi zapravo morale pasti na leđa onih, koji ih diktiraju
i zahtijevaju od jednog smrtnog čovjeka nemoguće. Štednja je uvijek na mjestu, ali
i ona mora biti razumna, inače je na grdnu smetnju i štetu, kako se to iz ovoga vidi.
Prema pravilniku ima blagajničke poslove da vodi posebni izučeni blagajnik, no toga
nema odnosno postoji valjda samo u Majuru, gdje je to uvedeno još prije ove uredbe
i pravilnika. Pošto šefovi uprava radeći po noći i po danu ipak dospijevaju donekle
udovoljavati tim ogromnim zahtjevima, to oni čine na račun svojih živaca, a kako će
dugo oni taj napor izdržati, to se dade lako predvidjeti i izračunati. Najprije će početi
posao ići površno, što je već donekle i sada, onda će zaostati posao u šumi, šušci će
istrunuti i nastati gubici i nered; a to — mislim — nije bila svrha uredbe, već naprotiv
što bolji red i finansijski uspjeh. A Ministarstvo izdaje upute, da se što manje
administrira i »da se direkcije bave više privrednom stranom gospodarenja, a ne da
svu svoju pažnju posvećuju samo administraciji.« (vidi naredba broj 1637 od 11. VIII.
1937.). U jednoj pređašnjoj naredbi čine se Direktori odgovornima za što efikasnije i
jednostavnije uredovanje, inače će biti pozvani na odgovornost. Sve je to uzalud, jer
je Sv. Birokracije pustio svoje korijenje, pa se ne da iščupati, već bi to trebalo učiniti
radikalno, pa makar nekom malo i škodilo.


Režiju treba voditi zaista trgovački, ali ne samo na papiru, već i de facto. Šefu
uprave treba jedan vješti manipulant ili činovnik za blagajničko poslovanje i bar dva
pisara za prepisivanje i kontrolu konsignacionih knjižica, a u jeku sezone još jedan
dodijeljeni šumarski stručnjak, koji će pomagati i kao mlađi biti uveden u posao, da
može kasnije kao potpun majstor započeti na drugom mjestu samostalan rad. Treba
omogućiti šefu uprave, da bude malo i stručnjak, pa da zaista vodi upravu svoje gospodarske
jedinice u šumarskom i trgovačkom smislu. I onda će ostati još i previše
posla, ali će šef uprave moći biti -više na terenu, kamo i spada kroz bar četiri dana
u tjednu. Posao se odvija dobro, ako oko gospodarevo uvijek bdije nad poslom i
svakom i najmanjem nedostatku odmah doskoči i na licu mjesta izdaje i usmene i
pismene odredbe, dakle zaista upravlja i vodi posao. Kako rekoh, sada tome nije tako,
već je naprotiv žalost i muka gledati jednog čovjeka, kako se muči da stigne i za
pisaćim stolom i u zelenoj šumi, a ne može stići nikad pravo, jer nije nadnaravno biće,


a ni golub, da časom preleti, kud zamisli. Ne poprave li se prilike hitno na bolje,
državna kasa će od takove režije imati doduše jedno vrijeme veći prihod, ali će onda
doći krah i deficit. I opet velim: Videant consules, dok je vrijeme, jer bi to moglo
upropastiti sve režijsko poslovanje, koje će skrahirati, čim postane pasivno.
Toliko sam imao reći o praktičnoj primjeni uredbe i pravilnika, pa da bude u
dobar čas!


Ing. Nikola Stivičević.


88