DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1938 str. 29     <-- 29 -->        PDF

karpatski jelen, slavonski jelen, brdski jelen, zašto ne bi postojao i kapelski tetrijeb,
kojega ja nisam otkrio, kako to hoće g. Dr. Š., već ga tek nastojim upoznati i proučiti,
pa to smatram i dužnošću svoga zvanja i struke.


Konačno kaže g. Dr. Š.: »Taj članak govori naime o referatu švedskih autora
i izražava njihovu tezu, a ne g. Steinbachera«. Pa to isto kažem i ja citirajući Steinbâchera,
koji kaže po mom prijevodu: »Toliko o podacima spomenutih istraživača, koje
sam prema saopćenjima njemačkih stručnjaka popunio.« Međutim Steinbache r
kao kustos zoološkog muzeja u Berlinu također piše: »Ove rese na prstima smatraju
se ponajviše kao preobražena pera, alisneprav o m«. Time se on dakle potpuno priklanja
mojoj tezi o resama, a tu tezu nije mogao g. Dr. Šemper nikako da pobije.


Dosljedno svemu tome stoji, da sam prvi u našoj literaturi napisao:


1. da kapelski tetrijeb kod pjevanja za vrijeme parenja, kad ispjeva glavni udarac
»tlok«, onda odmah i brusi i time dovrši pjesmu odnosno kiticu pjesme;
2. da veliki tetrijeb pjeva i dovrši kiticu sa brušenjem bez glavnog udarca »tlok«:
3. da rese na prstima vel. tetrijeba nisu nikakova rudimentarna pera i zaostaci,
već vanjski ruto tabanske ljuske. Kako Steinbacher u aprilu 1936. nije naveo, kada su
vremenski tu tezu iznijeli švedski i engleski istraživači, ne može se za sada ustanoviti,
da li sam to napisao kao prvi i u svjetskoj literaturi, no svakako stoji, da sam sam i
nezavisno od spomenutih istraživača došao do toga kao.i do rezultata pod 1. i 2.
Ing. Z. Turkalj.


NOVI ZAKON O SLATKOVODNOM RIBARSTVU.


Dana 29. oktobra pr. g. objavljen je i stupio na snagu i u život novi zakon o
slatkovodnom ribarstvu.


Od našega ujedinjenja radilo se na donošenju novog zakona za slatkovodno ribarstvo
u cijeloj Kraljevini Jugoslaviji. Donošenje toga zakona bilo je najprije upravna
kao i privredna potreba.


Za pojedine oblasti važili su predratni zakoni srbijanski, madžarski, hrvatski,
dalmatinski, kranjski i uredbe za Bosnu i Hercegovinu i t. d. ´Propisi raznih zakona na
istom ribarsikom objektu na pr. na Dunavu sukobljavali su se. U očekivanju novog
zakona o ribarstvu za cijelu ujedinjenu kraljevinu došlo je do anarhije i naglog propadanja
ribarstva.


Bilo je do sada više predloga i nacrta zakona o ribarstvu, kako su se mijenjali
razni režimi. Neki su nacrti bili hipermoderni (centralistički i skroz birokratski i nepraktični)
i da su došli do zakonske snage, bili bi neizvršivi.


Novi zakon osniva se na ribarsko-gospodarstvenim principima, udešen je prema
zakonu o banskim upravama.
Država je prepustila prihode od ribolova banskim upravama, koje od tih prihoda
daju u državni ribarski fond 10%.
Sve se vode iskorišćavaju prema razdiobi na gospodarske jedinice, »revire« za
male, a odjelke za velike vode.


Gospodarske jedinice, reviri ili odsjeci mogu biti vlastiti ili zakupni. Qdje je
pravo ribolova po opsegu premalo za vlastiti revir ili odsjek, to se više malih revira
arondira u jedan zakupni revir ili odjelak slično kao kod zakupa lova. U jedan revir
ili odjeljak spada ribolov sa obje obale. Time su dokinuti ribolovni reviri samo sa
jedne obale, što je bilo vrlo negospodarstveno.


Novi zakon ustanovljuje od prihoda ribarstva banovinski i državni fond za ribarstvo.
Prihodi ovih fondova smiju se trošiti samo u svrhu organizacije i unapređivanja
ribarstva.


Pravo ribolova utvrdiće se posebnim katasterom.


27




ŠUMARSKI LIST 1/1938 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Detaljno je obrađeno unapređivanje ribarstva, zadrugarstvo, zaštita ribarstva
kao i kaznene odredbe.
Za šumare važan je § 70, koji propisuje kvalifikaciju za ribarske referente.
On glasi:


»1. — Sve poslove ribarstva u Ministarstvu poljoprivrede vodi .preko Otseka
za ribarstvo Odeljenje za stočarstvo, a kod banskih uprava ban preko Poljoprivrednog
odjeljenja. Po potrebi može se osnovati i kod banskih uprava otsek za ribarstvo saglasno
§-u 20 zakona o banskoj upravi.


2. — Kod prvostepene opšte upravne vlasti dužnosti ribarskog referenta vršit će
poljoprivredni referenti, a po potrebi mogu se postaviti specijalni referenti za ribarstvo
za jedan ili više srezova.
3. — Stručni činovnici za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede i banskim
upravama moraju imati poljoprivredno-šumarsku ili biološku fakultetsku spremu i
stručnu spremu iz oblasti ribarstva.
Kao stručna sprema smatra se:


a) najmanje jednogodišnji uspešni rad u kakvom ribarskom biološkom zavodu
u zemlji ili u inostranstvu, prvenstveno u zavodu za ribarstvo predviđenom ovim
zakonom, ili


b) najmanje jednogodišnji praktični rad kod kojeg ribarskog preduzeća u zemlji
ili u inostranstvu, ili
v) najmanje godinu dana uspješnog rada u kakvom zavodu za ribarstvo sa
praktičnom zamenom u zemlji ili u inostranstvu.


4. — Upravnici državnih ili banovinskih mrestilišta, stanica za rasplođivanje,
oglednih ribnjaka, moraju imati najmanje svršenu srednju poljoprivrednu školu sa
ribarskom stručnom spremom. Kao stručna sprema smatra se bar dvogodišnji uspešan
rad u kakvom većem preduzeću ili zavodu za gajenje riba ili kakvom značajnijem
mrestilištu.«
Ovaj zakon otvara mladim inženjerima šumarstva novo polje rada i uposlenja.


Upravo su šumari po svojem tehničkom i enciklopedijskom znanju i shvaćanju
najpodesniji za zvanje ribarskih referenata. Šumari su pored šumarstva bili vazda
pioniri u lovstvu i ribarstvu. Mora se priznati, da su upravo šumari najviše radili i
propagirali čuvanje, zaštitu i unapređivanje lovstva i ribarstva svagdje pa i kod nas.


Toliko za sada; kasnije ćemo donijeti potrebnu kritiku toga zakona, koji je
primljen u skupštini kao i u senatu gotovo bez ikakove debate, čemu se nismo mogli
nadati, kad se radi o tako ozbiljnoj i važnoj grami narodne privrede.


M. Drnić.
IZ UDRUŽENJA


ZAPISNIK


1. sjednice Upravnog odbora Jugoslovenskog šumarskog udruženja održane dne 5. XII.
1937. u Beogradu u prostorijama biblioteke Ministarstva šuma i rudnika.
Prisutni : Predsjednik Dr. ing. Dragolju b Petrović , potpredsjednik Ing.
Milan Lenarčić, tajnik Ing. Ante Premužić, blagajnik Oskar Dremil
te odbornici gg. inžinjeri: B a b i ć, Dr. Baien, Q j i k i ć, J u v a n č i ć, Miklau,
Mikša, Nikolić, Radošević, i S mila j.


Ispričali su odsustvo zbog neodgodivih poslova odnosno bolesti gg. inžinjeri:
Dr. P e t r a č i ć, Dr. Leva k ovi ć, An ić, Lončar, Marci ć, Milju š, Ravni k,
i Vančetović.


28