DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1938 str. 28 <-- 28 --> PDF |
uopće mogle stajati na drveću ili granama«. Velim, posve je suvišno, kad gore tvrdim »može uvijek«, a to sam i dokazao slikom. Nerazumljivo je samo, kako je uopće g. Dr. Š. kao urednik mogao preštampati moj članak iz »Šumar, lista«, a ne donijeti i sliku, na koju se taj članak poziva i na kojoj se iznesene tvrdnje temelje. Nerazumljivo je i njegovo pitanje »kako bi se ta resama povećana ploha držala na tanjim granama, da nema tetiva, koje na dodir sa podnožjem ili uporištem ili kako god hoćete privlače prste i stišću oko grane« ; pa dalje: »Pokušajte s krpljima otići na granu i tamo stabilno stajati i hodati!« Pa jasno je svakom inteligentnom čovjeku, da tetive privlače prste i stežu ih oko grane, ali zajedno sa prstima i rese se automatski okreću unutra i prema dolje; točnije, kod toga ih vanjski red ljusaka pritište prema dolje i time pomažu stabilitet. Bez tih bi resa prsti vel. tetrijeba gubili na svojoj tehničkoj savršenosti (vidi spomenutu sliku 2). Dosljedno tome, što onda znači pisanje »pokušajte s krpljima otići na granu«, kad sam ja ustvrdio, da rese na snijeg u služe tetrijebu kao krpljice, dakle kad su prsti pruženi i rese su postrance raširene. Ta nisu to drveni obruči na nogama tetrijeba, i ako sam ih usporedio sa krpljama, već tehnički aparati, koji se prema položaju i stezanju prstiju i sami ravnaju i prikladan položaj zauzimaju. Drugim riječima, priroda tu nije načinila psinu tetrebovima, pa da im te rese na prstima služe na smetnju, već se pobrinula da im one služe na korist. Jednako tako ima te rese na prstima mali tetrijeb, tetrijeb križanac i lještarka, i muško i žensko. Isto tako nije bio predmet spora: dirigiranje mozga preko živaca na mišičje i na živce u bubuljičastim bradavicama na prstima i na peti noge tetrijeba, već je bio govor o tome, da su i te bradavice vrlo izbočene i bubuljičaste, pa one, kad već obave svoju funkciju dojavljivanja u svrhu stezanja mišičja, ostaju i dalje hrapave i pomažu stabilitet sjedenja na grani kao i na glatkim plohama (mokar list, kamenje). Ili zar ne bi priroda mogla smjestiti krajeve živaca u glatke i ravne pločice ili posve sitne bradavice? Ali ona to nije učinila, jer je ovako zacijelo bolje (vidi sliku 2). To je bila moja tvrdnja. Meni uopće nije stalo ni do kakovoga nadmetanja, tko ima pravo ili krivo, već je moj rad nastojanje za visokim ciljevima upoznavanja biologije ove divljači. Konačno navodi g. Dr. Š. : »Jasno je jedino da Ing. Turkalju nije poznato da mitarenje nije svlačenje, nego da perje postepeno nekim redom ispada«, pa onda dalje: »Rekao sam naprijed i to bi morao znati autor, kad se upušta u tu temu, da mijenjanje perja ne usljeđuje istovremeno kod sviju pera ptice, već da nekoje ptice dvaput godišnje mitare, druge jedanput. Nadalje da mitarenje počinje na raznim mjestima tijela, ali uvijek jednolično, jer se odigrava na odgovarajućim perima obih strana tijela istovremeno. « Za utjehu g. Dr. Š. navodim, da mi je to dobro poznato. Ljetno mitarenje kod tetrijeba nalazi se koncem juna do jula i proteže na glavu i vrat. Nova pera na grlu, bradi i tjemenu znatno su kraća nego u zimi, osim toga na vrhovima su zaokružena, smeđe-crno i sivo razvodnjena, bez modroga tona. Sve ove pojave mitarenja već su koncem augusta rastavljene od onih, koje počimaju zimsko mitarenje i t. d. No ovo nije bio predmet rasprave. Onda mi zamjera g. Dr. Š. naziv »kapelski tetrijeb«. U »Deutsche Jagd«, Nr. 6 — 1937, Dr. Friedrich Goethe u članku »Beobachtungen und Erfahrungen bei der Aufzucht von- deutschem Auerwild« piše: »Hier bestand der Wunsch, in dem angeschlossenen Wildschaugehege einmal deutsches Auerwild zu zeigen, denn bei den Waldhühnern der Tiergärten handelt es sich in nahezu allen Fällen um Tiere aus nordischen Ländern, die, zum mindesten die Auerhühner, nach Graf Zedlitz einer andern Unterart anzugehören scheinen und sich vielleicht auch in ihrem Verhalten (Balzlaute) vom deutschen Auerwild unterscheiden.« Nije li opravdano, s obzirom na osobit način pje~ vanja (Balzlaute) starih pijevaca, koje sam uvodno opisao i opetovano slušao, da te pijevce krstim nazivom »kapelski tetrijeb«. A konačno i mimo toga, kad već postoji 26 |