DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1938 str. 10 <-- 10 --> PDF |
titi. Protiv odluke o uskrati pristoji nezadovoljnoj stranci pravo žalbe odnosno upravno-sudske tužbe. Kako se stvarno primjenjuje propis iz § 106 stav 3. U većem dijelu države izgleda da ne dolazi do primjene. U savskoj banovini malih i srednjih privatnih šumskih posjeda ima malo, jer je seljački šumski posjed većinom u kolektivnom vlasništvu. Veliki privatni šumski posjed nalazi se većinom na relativnom šumskom zemljištu i kod njega postoji tendencija na dijeljenje, koje se očituje u krčenju šuma u svrhu pretvorbe u drugu vrst kulture zbog velikih tereta i bojazni pred novom agrarnom reformom, a konačno i da se izbjegne jačem državnom šumskom nadzoru. U dravskoj banovini ima najviše privatnih šuma (pojedinih privatnika, šumskih zadruga, dioničarskih ustanova). Šumsku površinu od 597.704 ha posjeduje preko 160.000 najviše malih, a tek nekoliko srednjih i velikih privatnih šumskih posjednika. Zato se u Sloveniji! najčešće i najviše primenjuje citirana zakonska norma (dioba zbog nasljedstva, dioba u porodici, prodaja šume zbog zaduženja, spekulacije i t. d.). Ali sudovi (zemljišno-knjižni), a isto tako i financijske vlasti (katastarska uprava) ne traže od stranke, koja povodom raznih pravno-gospodarskih raspolozbi dijeli svoj šumski posjed, da se iskaže sa dozvolom nadležne upravne vlasti za diobu svog šumskog posjeda. Zemljišno-knjižni sudovi ne traže naime tu dozvolu u slučaju nasljedstva ili razvrgnuća suvlasništva, već postupaju po odredbama općeg građanskog zakonika, dok u ostalim slučajevima stoje sudovi na stanovištu, da nije potrebna formalna dozvola upravne vlasti za diobu šumskog posjeda, kad se radi o diobi posjeda na cijele šumske parcele (komplekse), već da je ta dozvola potrebna samo u slučaju, kad se od šumskog posjeda, koji se sastoji iz dviju ili više parcela, cijepaju pojedine cijele parcele na dva ili više dijelova. Iz toga se može izvesti zaključak, da sudovi imaju u vidu odredbe zakona o katastru i uređenju zemljišnih knjiga, po kojima svaka katastarska ili gruntovna čestica čini za sebe jednu pravno-gospodarsku cjelinu, koja je u poslovnom prometu potpuno slobodna, t. j . s kojom njezin vlasnik može slobodno raspolagati bez prethodnih tehničkih (katastarskih) operacija (zasebna izmjera, prenos u zemljišnim knjigama i t. d.). Zato sudovi odmah provedu diobu odnosno parcelaciju šum. posjeda, kad se od jednoga šum. posjeda otuđuju pojedine čitave katastarske čestice. S takvim je postupkom upravna vlast dovedena pred gotovu činjenicu. Upravna vlast ne može voditi brigu o namjeravanoj vlasničkoj raspolozbi pojedinaca sa svojim šumskim posjedom, da bi mogla da na vrijeme intervenira. U slučaju pravljenja oporuke to je često i nemoguće. Istom nakon stanovitoga vremena dozna upravna vlast za diobu, kad posjednik diobom novo-nastalih šumskih dijelova predloži upravnoj vlasti ili predlog o godišnjoj sječi na odobrenje ili kad joj dostavi osnovu o sječi na uvid, odnosno kad novi posjednik treba da od postignute kupovnine za prodano drvo plati u fond za pošumljavanje prinos od 0.5—2.5%, prema veličini šumske površine. Upravna vlast postupa kao i ranije, imajući u svojoj evidenciji jedan nerazdjeljeni šumski posjed, ne uvažava traženje novog šumskog 8 |