DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1937 str. 67 <-- 67 --> PDF |
LIČNE VIJESTI t Prof. E. E. KERN. Dana 14. iuna o. g. umro je jedan od najizrazitijih predstavnika šumarske nauke u Rusiji, prof. E. E. Kern. Malo ih je, koji su — kao on — stekli tako veliko ime i u svome narodu i u inostranstvu. Kao izrazit predstavnik nauke prof. Kern dao je svoj obol i šumarskoj nauci i šumarskoj praksi. I po svome širokom shvatanju šumarstva (i u nauci i u praksi) i po brojnim naučnim radovima prof. Kern zaslužuje, da barem u glavnim potezima spomenemo važnije momente iz njegova života i važnije njegove radove.* Rođen 1855. od oca profesora botanike, po svršenom srednjoškolskom obrazovanju stupa na fizičko-matematički fakultet Moskovskog univerziteta, gdje završava 1879. god. studije prirodnih nauka sa diplomskim radom »O sastav u koštan e materije riba«. Poslije univerzitetskih studija ostaje 2 godine — do 1881. — na univerzitetu da. se spremi za profesora uporedne anatomije. Za to vrijeme privlači njegovu pažnju biologija insekata štetnih u šumskom gospodarstvu. I on se daje na studij šumarski na Petrovskoj poljoprivrednoj i šumarskoj akademiji. Godine 1883: postizava šumarsku diplomu sa radom »Caeoma pinitorquum — biljni parazit bora«. Godine 1885. do 1887. boravi u inostranstvu — u Njemačkoj, Francuskoj, Austrougarskoj, Belgiji — da se upozna sa šumarskom naukom i šumarskom praksom tih zemalja. U Tharandtu radi kod prof. Judeicha, u Munchenu kod prof. Gavera i Hartiga, u Nancyu kod prof. Boppe-a. Poslije dvogodišnjeg studija u inostranstvu vraća se 1887. god. kući i stupa u praktičnu šumarsku službu u Tulskoj guberniji. Godine 1890. nalazimo ga u šumarskoj službi u Kaluškoj guberniji, a onda u Rigi. Godine 1893. na vodećem je položaju u Tulskoj i Kaluškoj guberniji. U Tuli je bio 6 godina. Godine 1895. vidimo ga kao direktora Petrogradskoga šumarskoga instituta, na kojem je položaju ostao sve do 1905. godine, kad je imenovan za člana vrhovnog privrednoga savjeta. Godine 1910., 1911. i 1912. predaje na šumarskom institutu upravu šuma. Od 1908.—1917. Kern je predsjednik stalne komisije za unapređivanje šumskoga gospo * Gospođi Katarini Stebut, kćeri prof. Kerna, najljepše zahvaljujem na pomoći prilikom sakupljanja ovih podataka. — Pisac. 685 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1937 str. 68 <-- 68 --> PDF |
darstva pri Odjeljenju za šumarstvo. Ta je komisija imah za zadatak da raspodijeli fližavne kredite određene za unapređivanje šumarstva, a u vezi toga da uzme u ocjenu i razna tehnička pitanja, koja su u vezi sa šumskim gospodarstvom. Godine 1912. povjerena mu je organizacija Voronješkog poljoprivrednog instituta, gdje je radio sve do 1915. godine. Godine 1900. vidimo ga u Parizu kao člana međunarodnog žiria na međunarodnoj svjetskoj izložbi. Tu je bio podpredsjednik za 49. dio — za šumarstvo i lov. Godine 1901. studira visokoškolsko obrazovanje u Njemačkoj i Francuskoj. Godine 1910. izučava drvno tržište u Holandiji i Belgiji zbog eksporta ruskoga drveta. Na međunarodnim šumarskim kongresima godine 1900. i 1913. u Parizu, 1903. u Rimu i 1907. u Beču vidimo profesora Kerna kao delegata Rusije. Bio je stalan član ruskoga geografskoga društva, Moskovskoga društva ispitivača prirode, šumarskoga društva u Moskvi i u drugim dijelovima Rusije. Bio je član francuskog i njemačkog dendrološkog društva, društva "prijatelja drveća u Parizu, Touring-kluba u Parizu, mediteranskog šumarskog društva u Marseilles-u, geografskoga društva sjedinjenih država u Washingtonu i t. d. Godine 1918.—1923. organizuje prof. Kern kurzeve iz šumarstva. Septembra 1918. izabran je redovnim profesorom Ivanovo-Voznesenjskoga politehničkoga instituta. Predavao je melioracije u šumarstvu i šumsko-gospodarsku politiku. Godine 1920. i 1921. sarađuje u Akademiji nauka i osniva šumarski muzej. Od 1922.—1925. član je šumarskoga naučnoga komiteta kod Odjeljenja za šumarstvo u Moskvi. Godine 1923. povjerena mu je zaštita željezničkih pruga od snijega na sjeveru Rusije. Godine 1928. dekan je šumarskog fakulteta na politehnici u Ivanovu-Voznesenjskom. Godine 1921. od 10. do 17. novembra zasjedava sveruska šumarska konferencija u Moskvi na inicijativu naučnoga šumarskoga i tehničkoga udruženja. Ona izabire prof. Kerna za svoga počasnoga člana za usluge, što ih je kroz dug niz godina ukazivao šumskom golpodaistvu Rusije, . naročito za usluge ukazane državi i naiodu u borbi protiv vododerina. Oktobra 1922. Kern je profesor na Petrovskoj poljoprivrednoj akademiji. Godine 1923. izabran je za počasnog člana šumarskog udruženja u Moskvi. Na šumarskom fakultetu u Moskvi god. 1923. predaje uvod u šumarske nauke, upravu šuma i melioracije u šumarstvu. God. 1926. predaje melioracije u šumarstvu na fakultetu u Lenjingradu. God. 1925. radi kao specijalista u Zavodu za primijenjenu botaniku i nove kulture. God. 1926. upravlja Odjeljenjem za naturalizaciju stranih vrsta. God. 1927. izaslan je u Francusku na 3 mjeseca, da prouči gospodarstvo sa hrastom plutnjakom i da se upozna sa rezultatima naturalizacije raznih drvnih vrsta u Francuskoj. Obilan je literarni rad profesora Kerna. Preda mnom je popis, koji sadrži 125 njegovih što stručnih što naučnih radova. Prof. Kern publicirao je radova iz raznih područja šumarstva, bilo u formi samostalnih publikacija, bilo pak u raznim časopisima. Mi ćemo navesti samo jedan dio tih radova, od kojih bi mnogi bili korisni i za naše prilike. Radove ćemo napomenuti u vezi sa godinama publikovanja; da se vidi, koliko je bila intenzivna stručna i naučna djelatnost ovoga izvanrednoga čovjeka i naučnika. 1886. O šumi. Zašumljavanje južno-ruskih stepa. Pitomi kesten u niskom uzgoju. Obešumljavanje i zašumljavanje krša. Land. Caeoma pinitorquum. Peridermium Pini. 686 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1937 str. 69 <-- 69 --> PDF |
1887. O prirodnom pomlađivanju bora na Zapadu. 1888. Pošumljavanje u Francuskim Alpama i Pirinejima. 1889. O proredivanju mladika u šumskoj upravi Podgorodnoj (Tulska gub.). 1890. Vrba (Ova je publikacija doživjela šesto izdanje 1926). 1892. Vododerine — njihovo učvršćivanje, zagradivanje i pošumljavanje. (Osmo iz danje štampano 1928) 1895. Zašumljavanje oranih zemljišta u Tulskoj guberniji. K pitanju o Aecidium pini. 1896. K pitanju: Zašto su naše stepe bez šuma? 1897. Pouke za njegovanje sastojina. 1909. O izdancima iz korijena kod hrasta. 1911. Vododerine i borba s njima. Šumsko-gospodarska politika. Podizanje novih šuma. Čuvanje šuma. 1917. Vododerine i njihovo učvršćivanje. 1919. K pitanju o melioraciji Sirije i Palestine. 1920. Šuma i njezina uloga u prirodi. Slanice i njihove melioracije. 1919. Pijeskovi, njihovo smirivanje i pošumljavanje. Močvare, njihovo iskorišćavanje i isušavanje. 1922. Zadaće šumskih melioracija. 1923. Šumska stelja. O podizanju zaštitnih pojase va protiv snijega. Traktor u službi zaštite od snijega. Močvare i njihovo iskorišćavanje. 1924. Osnovi šumarstva. 1925. Živi pijeskovi i uloga zadruge za melioracije u borbi s pijeskovima. Drveće i šiblje. Egzote i suša. Areal rasprostiranja važnijih egzota i rezultat njihove naturalizacije. 1926. Strane vrste drveća, njihova šumsko-uzgojna svojstva i šumsko-gospodarsko značenje. Šuma — bogatstvo naroda. Dan šume. Njegovanje šume. Topole i njihovo šumsko-uzgojno značenje. Hrast plutnjak. Ü raširenju hrasta plutnjaka. 1928. 0 hrastu plutnjaku (0 ovoj temi napisao je od 1928.—1931. šest radova). Šumarstvo (U priručniku pod redakcijom Kotelnikova). Poglavlja o šumarstvu (U enciklopediji pod redakcijom prof. Nedokučajeva). 1929. O zaštitnim pojasevima. Rezultati istraživanja pluta, koje je proizvedeno na Krimu i na Kavkazu 1928. god. Strane vrste drveća, njihove šumsko-uzgojne osobine i njihovo šumsko-gospo darsko značenje. Priručnik primijenjene botanike. 1933. Pustinje i pokušaji njihova iskorišćenja. 1934. Važnije strane vrste drveća, koje su podesne za uzgajanje u Rusiji. Prof. Kern radio je do posljednjega časa. Može se reći, da je zaklopio oči pišući o šumi i šumskom gospodarstvu. Njegovi radovi, specijalno o vezanju vododerina, pa o uvođenju stranih vrsta drveća, naročito o hrastu plutnjaku biće kroz dugo godina putokaz ruskim šumarima. — Neka je svijetla uspomena na profesora Kerna! Prof. Baien. 687 |