DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1937 str. 55 <-- 55 --> PDF |
u većim kompleksima na posve karakterističnim i specijalnim tlima. Voli silikatno-kalijeva tla, a ne trpi tla vapnena i kisela. Posebno mu je svojstvo, da ne trpi vapna (Piccioli ga zove Calcifuga) i to svojstvo određuje njegova staništa u toplijoj klimi, gdje dolaze i vinogradi. U PrimorjuDalmaciji, čija klima odgovara klimi južne Francuske, te srednje i sjeverne Italije, gdje mu je i optimum, ne dolazi kesten od prirode, a nije ga mogla uvesti ni krajiška uprava, koja je to pokušavala sa negativnim uspjehom. Pa to je i posve naravno, jer se tamo nalaze karakteritsična vapnena tla, osim malih jezičaka. S tih razloga pitomi kesten predstavlja jedno posebno karakteristično područje, pa je i posve razumljivo, što ga M a y r označuje kao »castanetum«. Toliko sam imao da primijetim k raspravi Dr. I. H o r v at a, pa i ako nemam pretenzija da u toj stvari dajem stručnu botaničku kritiku, držim da i ovo malo redaka neće biti na odmet. Résumé. Quelques remarques, du caractere complétif, a l´égard d´un article homonyme, mais écrit par un autre auteur (:voir p. 337 de cette Revue:). SAOPĆENJA TALIJANSKI PROFESOR O NAŠIM ŠUMAMA. Prilikom posjete, koju je učinila koncem juna 1937. ekskurzija studenata poljoprivrede zagrebačkog Poljoprivredno-šumarskog fakulteta pod vodstvom prof. dr. A. Ogrizeka i doc. dr. Z. Arnolda Polj.-šumarskom fakultetu u Firenzi, održao je predstojnik Instituta za kemijska istraživanja i dekan pomenutog fakulteta prof. Dr. F. C. Palazz o interesantno predavanje, u kojem je — pored ostalog — istaknuo veliku vrijednost naših šuma. Prof. Palazzo bavi se dugo godina ispitivanjem raznih problema, koji su aktuelni u narodno-gospodarskom životu odnosno koji su važni u pitanju narodne obrane. On se bavi pitanjima, koja su od osobite važnosti za sadanji privredni život, a stoje u uskoj vezi sa pridizanjem narodno-gospodarske samostalnosti. Dosad je prof. Palazzo u tome pogledu vrlo povoljno riješio neka važna pitanja, koja je on iznio u spomenutom predavanju, a u želji da bi i naša industrija poradila u pravcu njegovih rezultata, te odatle imala koristi u pitanju samostalnog narodnog gospodarstva i narodne obrane. Govorio je u prvom redu o dobivanju terpentinskog ulja i kolofonija iz borovog drva. Spomenuo je, kako bogati izvor tehnički veoma vrijednih produkata ostaje u mnogim evropskim šumama posve neizrabljen, makar da u ovom pravcu predstavlja golemu vrijednost. Tako se vrlo vrijedni produkti (smola i terpentinsko ulje), koji se nalaze u panjevima raznih vrsta borova, redovno ostavljaju neiskorišteni. Utvrđeno je, da borovi panjevi kroz par godina nakon obaranja stabala obiluju mnoštvom ovih važnih proizvoda. Prije 12 godina posjetio je prof. Palazzo našu bivšu primitivnu tvornicu smole u Višegradu, koja je upotrebljavala panjeve i trupce bosanskog crnog bora u svrhu dobivanja smole i terpentinskog ulja. Tim povodom, a u pomisli oko takovog iskorišćavanja kalabrijskih šuma crnoga bora, on se pobliže pozabavio ovim pitanjem. U tom 673 |