DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1937 str. 41 <-- 41 --> PDF |
rodne sile, koje neodoljivom snagom to zlo, što ga je prouzrokovao čovjek, u dalekoj mjeri potenciraju. Kiša spere produktivni pokrov tla s kamena, vjetar raznese razrahljenu zemlju, a sunčane zrake sprže i zadnju i najsitniju vegetaciju. Na ovaj način nastaju i šire se sterilna tla, koja u mnogo slučajeva nije nikako moguće popraviti i kulturi privesti. Qdje još postoji nada i mogućnost, da bi se tlo dalo popraviti, tu ovakovom popravku stoje na putu mnoge zapreke. Sve one iziskuju izvanredne žrtve u novcu i naravi, te mnogo samoprijegora i ustrajna rada kroz više decenija, dok se stanje popravi. Gledajući iz ovakve perspektive dolazi se lako do zaključka, kako je teško pošumiti krš. Na mnogo mjesta tlo je sasvim uništeno, ostao je gol kamen, pa svuda to neće moći da se provede i tu će ostati pustoš i golijet za vječita vremena. Prema ovome treba barem raditi! svim silama na tome, da se spasi i popravi, što se još spasiti i popraviti dade. Bile rane ma kako ljute, treba ih, kao i one lakše, liječiti na što jednostavniji način, a ne činiti razne i suvišne pokuse i eksperimente, koji su skopčani sa izvanrednim izdacima. I na kršu je, kao i svuda i u svačemu na svijetu, najbolji liječnik priroda i vrijeme. Pa za to u svakom slučaju treba u prvom redu računati s tim faktorima i vazda najprvo potražiti prirodnu pomoć. Kako se krš svakim danom sve više širi, to je logična posljedica toga, da se sve više osjeća bijeda i siromašenje naroda, koji na njemu živi. U svim krajevima, gdjegod su poremećene prilike između šumskog i poljskog gospodarenja, a osobito gdje je nestalo šume i gdje se sa šumom neracionalno gospodari, ovo se zlo vrlo brzo ispoljuje. Najviše i najbrže se to osjeća u višim položajima. Odatle se to prenosi u ravnice — postepeno, sporijim korakom, ali dosljedno. Gdjegod su brda načeta, nije moguće tomu zlu izbjeći, kao što ga nije moguće ni spriječiti. Nigdje kao na kršu nije tako usko povezano poljsko gospodarstvo sa šumskim i nigdje nije seljak tako ovisan o šumi kao na kršu. Blagodat šume osjeća se u svakom pravcu, pa bilo to direktnim namirivanjem narodnih potreba u šumskim proizvodima ili pak indirektnim uplivom i zaštitom poljoprivrede, koju je u stanju održavati samo šuma. Na kršu ne može nikako važiti poznato pravilo, da »poljoprivreda počinje ondje, gdje šuma prestaje«, nego bi se moglo postaviti ono drugo, koje veli, da »bez šume nema poljoprivrede«. Koliko je ova pretpostavka ispravna, svjedoče nam svi krajevi, u kojima je šume nestalo. U tim krajevima osjeća se najjače upliv svih elementarnih nepogoda. Posljedica tih neodoljivih sila pojavljuje se u smanjenoj produkciji tla, čestim nerodicama i svima drugim nevoljama, od kojih je najgore neminovno siromašenje naroda. Objektivno gledajući na ovakove pojave, koje se na kršu nižu jedna za drugom, ne bi bilo ništa bolje i potrebnije nego očuvati ono malo šuma, gdje ih još ima, a podići nove, gdjegod ih je nestalo. Sa ovim u vezi trebalo bi očuvati, regenerisati i popraviti zapuštene pašnjake, koji u ekonomiji imaju također presudnu ulogu. Kada se urede i suzbiju bujice, obustavi odronjivanje tla i zazelene brda, osjetit će i seljak sve blagodati od toga, pa će na šume gledati drugim okom. Gledati će na njih kao i na svoje gospodarstvo, koje će 659 |