DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1937 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Kako je i u samom naslovu navedeno, ovaj svezak sadrži statistiku za Evropu i za SSSR, a uređen je ovim sistemom: I. Skupni pregledi: A) statistike šuma, B) statistike trgovine drvom; ova potonja s obzirom na a) Sortimente i b) na pojedine države. II. Detaljni pregledi imaju istu razdiobu, a ovi su i osnov za skupne. Statistikom šuma obuhvaćeni su podaci: a) o površini šuma u apsolutnom i relativnom iznosu, te po glavi stanovništva za odnosne države; to) o razdiobi šuma prema kategoriji vlasništva (državne i krunske, zajedničke i šume pojedinaca); c) o razdiobi iprema vrsti sastojina (četinjače, listače i mješovite); d) o masi na panju; e) o godišnjem prirastu; f) o produkciji po fortimentima (tehničko i ogrijevno); g) o produkciji po vrsti drveća (četinjače i listače). Statistika trgovine drvom u odsjeku po sortimentima iznosi podatke uvoza i izvoza drveta razvrstana u 22 sortimenta, a u odsjeku s obzirom na države za 28 evropskih država. Svi su ovi podaci izneseni za 1930.—1934. god. prema objavljenim statistikama, a za 1935. god. približno prema procjeni podataka, koji su stajali na raspolaganje. Prema ovoj statistici Evropa (bez SSSR) posjeduje 172 milijuna ha šuma, zauzimajući od 1,41% (Slobodna Irska) do 73,5% (Finska) od cjelokupne površine, odnosno od 0,03 ha (Engleska) do 6,72 ha (Finska) po jednom stanovniku odnosne države. Jugoslavija je zastupana podacima iz 1935. god. sa 7,641.700 ha površine šuma (30,6% površine, a sa 0,52 ha po stanovniku). SSSR u svom evropskom dijelu ima 140 milijuna ha površine pod šumom, dok šumskog zemljišta (baruština, neproduktivnog tla i si.) ima daljnjih 90 mil. ha. U njenom azijskom dijelu postoji odnos 315:410 milijuna hektara. U evropskoj Rusiji površina pod šumom iznosi 23% ili 1,1 ha po stanovniku, a uključivši i azijski dio 21% ili 2,8 ha po stanovniku. Izuzev SSSR, državni šumski posjed najjače je zastupan . Albaniji (92%), Grčkoj (69%), te u baltičkim poslijeratnim državama (Litva i dr.). Privatni posjed najjače je zastupan u Engleskoj, Nizozemskoj i Norveškoj i to sa 80—90%, zatim u Austriji, Mađarskoj i Švedskoj sa 70—80%, a u Francuskoj, Poljskoj, Italiji i Čeho-Slovačkoj sa 60—70%. U zajedničkim šumama prednjači Švicarska sa 67,7% i Bugarska sa 58,8%. Jugoslavija je za 1935. god. zastupana ovim podacima: 37,5% državnih, 28,9% zajedničkih i 33,6% privatnih. Iznositi redosljed država izvoznica značilo toi prepisivanje cijelih stranica knjige, pa se ograničavamo na podatke o sortimentima. Tako kao uvozni sortimenti (uzevši u obzir cjelokupnu Evropu sa SSSR) dominiraju: oblovina, egzote i taninsko drvo, a kao izvozni jamsko drvo, sanduci i tesana grada. Relativno uzevši, velik je eksport bačvarske robe. Ljušteno drvo (furniri, šperploče) u vremenu od 1930. do 1932. izvozni je sortimenat, a od 1933. do 1935. uvozni. I u izvoznoj i u uvoznoj stavci u stalnom je porastu (od 217 na 439 hiljada tona uvoza i od 254 na 417 hiljada tona izvoza). Analognu sliku daje i celulozno drvo: od 1930. do 1932. god. izvozni sortimenat, a od 1932. do 1935. god. uvozni uz prosjek 2,5 i 3,8 milijona tona izvoza, a 2,8 i 3,6 milijona tona uvoza. Dok skupni pregledi daju opću sliku, detaljni mogu zadovoljiti daljnje potrebe pri proučavanju šumarstva u Evropi, kao i kretanje drvne trgovine pojedinih država Congres International de Sylviculture, Rome 25. IV. — 5. V. 1926. (4000 str., 300 L. it. Na ovom kongresu aktivno je u programatskoj sekciji učestvovao prof. Dr. Ugrenović); 3) Enquete internationale sur la standardisation de la mesure du bois et sur les différents modes de vente du bois (1930. god., 156 str., 10 L. it.); 4) Plans d´aménagement des forets: Instructions officielles, applications pratiques — Ier Volume: Belgique, France, Hongrie, Suisse, Province de Québec, Canada (1932. god., 250 str., 20 L. it.); 5) Enquete internationale sur les incendies des forets (1933. god., 457. str., 20 L. it.); 6) Protection des forets et des cultures agricoles contre le vent (1933. g., 264 str. 20 L. it.). Kod narudžbe treba dodati 10% za otpremne troškove i poštarinu. 617 |