DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 10-11/1937 str. 42     <-- 42 -->        PDF

1 3


. .. -== (88)


~ 100 °~2Ö


V5


6


Zanemarimo li ovdje iznos kao vr malen prema iznosu 25,


20"
onda odovud izlazi:
1 a


u = (89)


20
´i o znači: ako su svi epsilonski iznosi, čiji kvadrati sačinjavaju parcijalnu
/ a . , a
aritmetičku sredinu pod (84), zatvoreni unutar granica—...1_´_....´


onda prva potencija te parcijaln e aritmetičke sredine iznosi te k


jednu dvadcsctinu ("STT) prve potencije pripadne totalnoj


aritmetičkoj sredini (86).


Ovaj primjer ne smije naravski da se shvati skroz doslovno,
već tek kao izvjesna ilustracija spomenute činjenice, t. j. da
parcijaln a srednja kvadratna pogreška pri kubisanju sastojine na«
spomenut način m o r a da bude mnogo manja od totalne srednje
kvadratne pogreške. Faktično parcijalna srednja pogreška i odgovara
ovdje mnogo bolje zbiljnom stanju stvorenom time, što se primjerna
stabla ne odabiru na slijepo, već s obzirom na dimenzije srednjega stabla.


Isto ovo važi i za formulu (62), ako se u njoj ,w2 zamijeni sa /**
prema formuli (82). Drugim riječima: ako se primjerna stabla izabiru
s obzirom na dimenzije srednjeg stabla, onda srednja
pogreška parcijalne aritmetičke sredine izlazi (uz inače jednake okolnosti)
kao mnog o manja , nego pri izboru primjernih stabala be z
obzir a na dimenzije srednjeg stabla. A to je i stara i dobro poznata
istina, radi koje se primjerna stabla već od rođenja dendrometrije izabiru
na ovaj oprezni način.


Međutim i formula (82) isto tako kao i formula (81) ima samo izvjesno
teoretsk o značenje. Praktički se ne da iskoristiti ni jedna
ni druga, a razlog je tome nemogućnost poznavanja bilo kojeg epsilonskog
iznosa bez eventualnog oborenja i kubisanja svi h stabala u sastojim.
No teorija najmanjih kvadrata pozna za formulu (82) izvjesnu,
vrlo dobru doknadn u formulu. U toj formuli dolaze do izražaja izvjesne
pogreške, koje uvije k i lak o mogu da se ustanove. To su
tzv. prividne pogreške pojedinih faktično izvedenih opservacija,
t. j . diferencije između parcijalne aritmetičke sredine pod (2)
s jedne i sastavnih joj dijelova s druge strane, dakle:


Vl = A - F,


(90)
. = A — V


´n 1


Kao što je poznato, spomenuta doknadna formula glasi:


i*= ´1.-..*-.-.^... (91)


n — 1
i ne razlikuje se dakle znatno od formule (82)


596