DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 41     <-- 41 -->        PDF

nekoliko okolnih sela tražilo je i bilo prinuđeno, da zakupljuje ove državne pašnjake
a sada gotovo ceo donji Banat od Oipova pa do Jasenova tj. nekih 20 sela, gleda u
ovim pašnjacima spas svojem stočarstvu. Vrednost ovih pašnjaka dakle sve je veća
jer je i potražnja sve veća. Kako će se urediti ovi drž. pašnjaci, kako najracionalnije
iskorišćavati, predvideće novi privredni plan. Rentabilitet istih podići će se melioracijom
i drugim merama. Tako, sejanjem odgovarajućih trava, uništenjem korova, đubrenjem,
podelom na pregone, razdeljenjem prema vrsti stoke, zasadivanjem drvoreda
itd.; postići će se sve veći prinos po jedinici´ površine. Ali bez sumnje jedan od najvažnijih
zadataka koji treba najhitnije resiti u cilju unapređenja ovih pašnjaka, jeste
resiti problem snaibdevanja vodom za ove pašnjake. Osigurati sa dovoljno vode i dobre
vode ove pašnjake to je »kondicio sine« za dalju racionalizaciju. ´Prema tome uprava
će u ovom izveštaju da prikaže dosadašnji rentabilitet ovih pašnjaka u odnosu prema
tom faktoru (napajanje), a zatim predložiti mere koje treba preduzeti za racionalizaciju
ovih bunara, odnosno za unapređenje ovih pašnjaka.


Za napajanje stoke na teritoriji ove uprave postoji šest običnih i četiri motorna
bunara. Kapacitet običnih bunara na »Devojačkom bunaru«, »Vakarecu«, dovoljan je
da snabde vodom pašnjak »Pluc« i »Vakarec«. Prema tome uprava o njima nema što
dalje reći. A ostali obični bunari na »Čoki«, »Kornu«, »Flamundi« i »Kravanu«, služe
samo kao rezerva motornim bunarima, jer ovi prvi ne toi mogli zadovoljiti njima gravitirajuće
pašnjake. Od motornih bunara u poslednje vreme onaj na »Pošijami« ne
upotrebljava se, pa se dakle iskorišćavaju samo tri i to na »čoki«, »Kornu« i »Tilvi«.
Prema tome sledeće pašnjačke površine otpadaju na pojedine bunare:
1) obični bunar na »Plucu« 205.59 ha tj. pašnjak »Pluc«;
2) obični bunar na »Vakarecu« 395.76 ha tj. pašnjak »Vakarec«;
3) motor, bunar na »Čoki« 493.57 ha tj. pašnjak »Čoka« ;
4) motor, bunar na »Kornu« 1229.54 ha tj. pašnjak »Koru«, »Kujb« i »Rošijana«;
5) motor bunar na i» Ti Ivi« 723.49ha tj. pašnjak »Velika Tilva 1«, Vel. Tilva II« i Kravan«.


Pod 4) računata je i površina od 200 ha, koja je predata u vlasništvo opština
Uljmi i Izbištu, iz razloga što će se na svaki način ovaj pašnjak i dalje snabdevati
vodom sa mot. bunara na »Kornu«.


Da li i na koji način ovi bunari zadovoljavaju ove pašnjake razmotrićemo sada.
Ali prethodno se mora utvrditi količina stoke koju mogu ovi pašnjaci primiti. Računajmo
da prosečna površina za jednu normalnu jedinicu na ovim pašnjacima iznosi 0.85
hektara tj. 1.5 kat. j . na jedno odraslo goveče za jednu sezonu. Tako imamo onda 0.75
kat. j . za goveče od ´A do 2 godine, 0.37 kat. j . za goveče ispod K godine, 0i.30> kat. i.
za ovcu, i 0.15 k. j . za jagnje, kao minimalne površine koje treba osigurati da ne bi
pašnjak bio preopterećen. Iz ovih podataka možemo pretpostaviti maksimalnu količinu
stoke i to po vrstama, koju mogu primiti pašnjaci kod ove Uprave za jednu sezonu.
Tako :


1) pašnjak »Kravan« može primiti: rog. marve preko 2 god. 353 kom. ili od lA do
2 god. 746 kom. ili ovaca 1765 kom.;
2) pašnjak »Kujto« može primiti: rog. marve preko 2 god. 598 komada, od Vi do
2 god. 1196 kom., do % god. 1392 kom., ovaca 2990 komada itd.


Kada imamo i ove podatke možemo sada računati koliko vode potretouje još i
pojedina vrsta stoke na ovim pašnjacima za jednu sezonu. To zavisi od mnogih okolnosti
od kojih pominjemo: vrsta stoke, vrsta hrane i vreme — klima. Jedno odraslo
goveče teško 500 kg popije dnevno od 25 do 80 lit. vode, do 2 god. staro 15—40 lit.
vode, ovca od 1—4 lit. Slabi kvalitet trava iziskuje veći kvantitet trave, a ovo i veću
količinu vode. Tako isto majsko vlažno vreme traži tri do pet puta manje vode za
stoku, no sušno julsko vreme. Iz tih razloga, dakle stoka na Delitolatskom pesku mnogo
više troši vode no na drugom terenu, što je i iskustvom utvrđeno. Iz podataka o količini
proizvedene vode, i količini i vrsti stoke, Uprava je ustanovila koliko je koga


539