DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1937 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Predlog uprave: 1) Tokom god. 1934/35 pošumljeno: a) sa bagremom 57.62 ha b) sa borom 2.00 » c) sa crnim orahom 0.65 » 2) Tokom .god. 1935/36 pošumljeno: a) sa bagremom 67.42 ha 3) Tokom god. 1936/37 pošumljeno: a) sa bagremom 107.95 ha 4) Za period od 1937/38—1953/54 predlaže se za pošumljavanje: a) sa bagremom 698.38 ha b) sa topolom 722.37 » c) sa lipom, hrastom, klenom i koprivićem . . 117.98 » d) sa belim borom 31.05 » e) sa brezom 74.54 » Svega: 1879.96 ha Kako se vidi iz ovih podataka, ova uprava imade vrlo malo sterilnih površina, što je i razumljivo, jer je pesak na području ove uprave najplodniji. Vrstu drveća kojom se ima pošumljavanje izvršiti šef te uprave nije određivao pomoću biljnih asocijacija, jer ne poznaje još dovoljno floru peska, već prema kulturama i sastojinama, koje se u blizini i na sličnim terenima već nalaze. Naročitu je brigu vodio o tome, da na mrazištima ne bude predviđen bagrem. Za pošumljavanje svojih čistina, predviđa sledeće vrste drveća: 1) Bagrem, kojim će se najveći deo Peska pošumiti. Isti će se saditi na prethodno uzoranom i eventualno godinu dana poljoprivrednim načinom iskorištavanom tlu. Zemljište mora biti ravno sa najboljim fizikalno-hemijskim svojstvima, uzdignuto zbog jesenjih i proletnih mrazeva. Sadnice moraju biti dvogodišnje, sadnja u rupe ili pod plug. Razmak redova što veći, najmanje 2 metra da ´bi se između redova mogle zasejati okopavine. Kako su najbolje i najbliže naseljima čistine već pošumljene, to se ne možemo nadati, kao do sada, da će svo zemljište biti izdato okolnom stanovništvu na 1—2 godine iskorišćavanja, s tim da istu ledinu razbiju i dadu radnu snagu za pošumljavanje. Najviše 20% čistina moglo bi se na taj način besplatno pošumljavati. Razume se u slučaju nabavke traktora bagrem bi se na slabijim zemljištima odmah prve godine zasadio, a na najboljim zemljištima bez štete i nakon 2—3 godine. Kao što je rečeno razmak redova trebao bi biti što veći jer bi u tom slučaju okopavanje moglo biti i 2 godine besplatno, što je veoma važno. 2) Topola (bela, crna, trepetljika i njihovi bastardi) će se saditi također na prethodno uzoranom tlu. Pošto ne strada od mraza stavljaće se na nižim mestima ali gde je zemljište još uvek dobro. Razmak redova može biti manji no u bagrema. Sadnice imaju biti korenjaci proizvedeni u stalnom ili privremenom rasadniku. Reznice i u većoj količini mogu se dobiti u secištima topolovim. 3) Lipa (malolisna), hrast (pahuljasti) sa svojim varijatetima na pesku, iklen, koprivić ima se saditi na onim položajima gde se i hrast i iipa nalaze u lepim sastojinama tj. na severnim i severo-istočnim ekspozicijama. Sadnice imaju biti 2—3 god. podignute u stalnom rasadniku. Hrastov žir se može i pod motiku na licu mesta posejati. Ako je teren pokriven borovicom, treba pokušati podsejati je sa koprivićem. 4) Brezom se imaju pošumiti niska i najslabija zemljišta. Sadnice 2 god. imaju se podići u stalnom rasadniku, sađenje u rupe, razmak što manji s obzirom da je tlo slabo. 5) Bor, beli a manje crni doći će na slabijim zemljištima koja su obrasla borovicom i drugim grmliem, sadnice imaju biti 2 god. podignute u stalnom rasadniku. Sađenje . rupama. 526 |