DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Surovost klime, kojoj je uzrokom upravo vjetar, može ublaživati u velikoj mjeri zaštitni plašt. A tu čempres može imati i na našim staništima prvoklasnu ulogu. Sadanje skupine čempresa upravo u okolini Dubrovnika pokazuju, da one daju zaštitu i ljudskim naseljima i obrađenim zemljištima. Z aštitu od vjetra treba osigurati na mediteranskim staništima i šumskoj proizvodnji. Puštam iz vida oštećivanja, kakva pričinja vjetar na prostranim šumskim područjima javljajući se brzinom, koja često prelazi 30 m u sekundi, i iskorijenjujući mnogo puta šumu na stotinama, pa i hiljadama ha. Štete od vjetra na mediteranskim staništima, gdje je šuma rijetko kada prostrana, javljaju se u drugom pravcu. Najčešće je prejako isušivanje zemljišta. Izaziva ga redovno južnjak — već pomenuti »suhi gräd«. A od toga onda mnogo stradavaju i starije kulture. Vrlo je često i odnošenje gornjega sloja, osobito poslije golomraziče ili sriži na golijetima mediteranskim- Na nezaštićenim staništima ogoli vjetar sadnice i u rasadniku i u kulturama. Vrlo se često zbog mehaničkog djelovanja vjetra stvara oko biljke lijevak. Dolazi žilje na površinu i daje se mnogo mogućnosti za gubljenje vlage, pa onda i za sve posljedice, koje dolaze od toga. Odnošenje zemljišta i pravljenje lijevka vezano je najviše sa vjetrom N E kvatranta — sa burom. Hladna zračna struja (bura) uzrokom je i čestim mrazovima. Osim golomraziče (sriži) javljaju se kao česte posljedice bure i kasn i mra z o v i. U vezi navedenoga treba i u šumskom gospodarstvu Mediterana primijeniti zaštitne mjere. Protiv zimskih vjetrova (bure) treba zaštititi mlade biljke i u rasadniku i u kulturama; u drugo doba godine treba pružiti zaštitu poglavito protiv južnjaka. Vrste napomenute kao podesne za podizanje zaštitnoga plašta zbog zaštite poljoprivrednih kultura dolaze u obzir i ovdje. Medu njima zauzima čempres jedno od najvažnijih mjesta. Cempresove sastojine ili manje skupine podignute za zaštitu drugih sastojina odnosno za zaštitu drugih kultura treba naročito paziti. U vezi sa stvaranjem zaštitnoga plašta neće, držim, biti suvišno, ako ovdje podsjetim i na potrebne zakonske odredbe u tom pogledu. Stojeći na stanovištu, da je baš davanje pune zaštite protiv vjetra od naročitoga utjecaja za sve kulture, potrebn o bi bilo, das c uvo đenje sistema zaštitnih mjera pomoću zaštitnoga plašta normira i zakonskim odredbama. Naročito vrijedi taj princip za Mediteran. Naš Zakon o šumama od 1. XII. 1929. govori u §-u 28- o za štitnom pojasu dajući mogućnosti za osiguranje mjera u sastojini, koja dolazi pod sječu, da ne bi stradala od vjetra susjedna sastojina, koja ostaje. Za naše prilike i potrebe, sjecijalno u Mediteranu, mnogo je važniji § 92. toga zakona. Od stranih zakona zaslužuje pažnju mađarski zakon XIX iz 1923. godine o šumi i pošumljivanju u Mađarskoj ravnici, je r sadrž i 371 |