DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Kod kosog snimanja na jednom te istom snimku
nije snimljen teren po jednoj te istoj r a z m e r i, jer se
i prednji deo i pozadina terena prenašaju na snimak pravokutnog oblika,
dok snimljeni teren u prirodi je trapezastog oblika, pošto je širina obuhvaćenog
prednjeg dela kraća od širine pozadine. Prema tome razmera
se neprestano menja od donje strane snimka prema gornjoj: dole je ona
najveća, a gore najmanja. Zbog toga sve paralelne linije (na primer prošeci,
putevi itd., koji od prednjeg dela idu ka pozadini) na slici konvergiraju.


No i kod vertikalnog snimanja razmera nije
jednaka za sve snimke iste serije, jer razmera zavisi od
visine leta, a aeroplan za vreme leta ne može da se drži stalno na istoj
visini.


Za određivanje razmere vertikalnog snimka postoji formula:


A_ f


M tf ´


gde je / žižina daljina, a H visina leta.


Kod kosog snimka razmera se računa po drugoj formuli, no usled
njene komplikovanosti određivanje stvarne razmere snimljenih površina
vrši se pomoću t. zv. »perspektivne m r e ž e«. Rad sa tom mrežom
zove se »g r a f i č k o razvijanje* snimka«. Sem grafičkog
postoji i »o p t i č k o razvijanje« — pomoću transformatora.


Ako složimo u jednu jedinstvenu celinu sve kontaktne vertikalne
snimke ili razvijene kose snimke, dobićemo t. zv. foto-šemu .


Foto-šema daje samo približni rezultat i upotrebljava se u glavnom
za izradu planova (mapa). Za preciznije radove u svrhu šumske taksacije
moraju snimci biti još »t r a n s f o r m i s a n i«.


Cilj je transformisanja, da se uklone promené u obliku snimljenih
objekata nastale usled promena u zadatim elementima unutrašnje i
spoljne orijentacije za vreme snimanja. To su promené u visini leta; u
uglu, što ga zaklapa optička osa objektiva sa horizontom (taj se ugao
stalno menja usled ljuljanja aeroplana za vreme snimanja); u uglu, na
koji se pomiče u svojoj ravni oko centra film prilikom odmotavanja itd.


Transformisanje, kao i razvijanje, može biti grafičko i optičko.
Optičko transformisanje opisao je g. Dr. N. N. u svom napred spomenutom
članku.


Kad složimo u jednu celinu transformisane snimke, dobijemo t. zv.
foto-plan.


Transformisanjem se ne uklanjaju sve greške kontaktnih snimaka.
(Jreške usled reljefa ne daju se ukloniti transformisanjem niti kakvim
drugim mehaničkim putem. Ispravka ovih grešaka u svakom pojedinom
slučaju vrši se grafički tako da se prvo promeri na terenu (ili na mapi
po izohipsama) svako uzvišenje ili uvala od zadate horizontalne površine,
posle se izračuna po formuli greška i izvrši se potrebna ispravka u
konačnom rezultatu.


´ Ovaj termin ne treba mešati sa udomaćenim kod nas izrazom »razvijanje
filma«, pod kojim se obično podrazumeva izazivanje i fiksiranje filma.


i


279