DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 62 <-- 62 --> PDF |
U zonu IV i V sa izepirama 30°—40° i 40°—50° spadaju listače, koje vole zamjenu, i četinjače. Kod izepire od 45° nalazi se gornja granica bukve odnosno donja granica limbe. U zonu VI i VII sa izepirama 50°—60° i 60°—70° spadaju četinjače u raznoj međusobnoj smjesi, a u zonu VIII sa izepirama 70°—80° spada klekasto grmlje i drveće, te sitna alpinska flora. Autor je u smislu Gamsov a indeksa sastavio izepiričke karte za svaku sekciju kao i cijelo područje istraživanja. Odatle se vidi, da ariš pridolazi u predjelima visokog stepena higričnog kontinentaliteta. Iz zaključaka na koncu knjige izlazi, da površina šuma u Lombardiji zaprema 3.356 km2 odnosno 38,2% od čitave površine. Ariš pridolazi na površini od 69.359 ha, tj. na 20,7% od šumske površine. Površina a riše vi h šuma reducirana na normalni obrast iznosi 13.624 ha. Oledom na kamen u podlog u ariš je u lombardijskim Alpama indiferentan. Uspijeva jednako dobro na vapnenastoj, vapnenastodolomitnoj kao i škriljevačkoj podlozi. U ostalim zaključcima govori se o utjecaju ekspozicije i i nkl in ac i j e na rasprostranjenjc ariša, te o njegovim b il j no sociološkim o d n o š a j i m a. Ariš je drvo visokih planinskih regiona. S obzirom na to, kao i s obzirom na lijep njegov uzrast i vrijednost njegova drva ariš je, kako ga nazivlje dr. Q. Sala , »II signore della Montagna«. Donja granica njegovog naravnog pridolaska nalazi se kod 250 m, a gornja kod 2.450 m visine. Najobilnije je zastupan između 900—2000 m. Umjetno se goji u područjima od 200—1250 m. Djelo je izdano kao publikacija R. Stazione spe riment aie di S e I v :co l tu r a u Firenzi . Tekst je popraćen sa mnogo uspjelih fotografija. Ing. Milan Anić. K. MALY: MITTEILUNGEN ÜBER DIE FLORA VON BOSNIEN UND HERCEGOVINA. Štampano u Glasniku Zemaljskog muzeja za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo 1935, str. 101—112. Ovdje se opisuje jedan primjerak kvržičaste jele, Ato i es alb a Mili. lus. verrucosa , koji se nalazi u blizini sela Begovine, uz put od Pale do Jahorine, u šumskom predjelu »Surduci«,. na 970 m visine. Spominje se nadalje jedan primjerak jeline mutacije, čija kora nalikuje na borovu, Ab i es alb a Mil. lus. p i n o i d e s, koji se nalazi na visoravni Ravne Planine (Jahorina). U radnji su osim toga navedena nalazišta od ca 120 vrsta, varijeteta i forma prizemne flore, grmlja i drveća u Bosni i Hercegovini. Među tima spominje se pridolazak Juniperu s oxycedru s L, »crvene smreke«, na jugozapadnom obronku Javora kod sela Ugošća, u srezu Konjic, gdje raste grmoliko, a kadšto i kao drvo do 8 m visine; pridolazi pojedinačno ili u manjim grupama kod 730´—880 m. Il ex aiiuifolium L. var. heterophyll a spominje se u mješovitoj jelovoj i bukovoj šumi na Smolinu kod Zepča na 870 m visine, te Vresinskoj Kosi u području Gostović Potoka u Srednjoj Bosni na 760 m visine. Primjerak F agu s silvatica L. f. puberula nalazi se na Ravnoj Planini u šumi Brezovici kod Bistrice. Jedan primjerak Pice a e x e e 1 s a Lk. f. coerulea nalazi se uz put od Dola prema Vrhima na području općine Trebević kod Sarajeva. Evo n im u s vulgaris Scop. var. bu 1 ga rie u s pridolazi kod Korana na Miljacki. Daphne BI aga y a na Frey nazivlju u okolici Zepča »kičica«; često se ondje susreće na serpentinu. M. Anić. 332 |