DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 61 <-- 61 --> PDF |
cesna v naših alpskih krajih. ´Podatke si je pribavil v Dravski banovini. Strokovno je tvarino izčrpno obdelal. Oporekati pa je jezikovni strani tega dela. Naša krajevna imena so navedena v nemškem jeziku, slovenska pa le v oklepajič, deloma so celô izpuščena ali pa napačno pisana. — Nasprotno pa so naša slovenska imena v tej knjigi povsem izpuščena v slovenskih krajih, ki so na italijanskem ozemlju ter se ta imena navajajo samo v talijanski prestavi. Glede imenovanja krajev v Dravski banovini opozarjam posebno na sledeče napake: Na str. 194: Die Alpen des nördlichen Slawonien, namesto Slovenien, — Radeče namesto Rateče; na str. 195: VokuHplanina namesto Vogel, Sucha namesto Suha, Schwarzenberg namesto Crna prst, Veldes namesto Bled; na str. 196: Suchadolnik namesto Suhadolnik; na str. 197: Urata namesto Vrata, Radowna namesto Radovna; na str. 198: Slawonien namesto Slovenien; 199 in 200: slawonisch namesto slovenisch;, na str. 301: Mecesne namesto mecesen, krajew namesto krajev; na str. 239: Radmannsdorf, Krainburg namesto Radovljica, Kranj; na str. 240: Đobrava bleska namesto Blejska Dobrava, Wocheiner Feistritz namesto Bohinjska Bistrica, i. t. d. Šivic. Dr L. FENAROLI: IL L ARICE NELLA MONTAGNA LOMBARD A, Firenze 1936, str. 502. Djelo je izrađeno prema planu, što ga je u pitanju istraživanja pridolaska ariša u Alpama zasnovao Institut za šumska istraživanja u Mariaibrunnu. Pridolazak ariša u Salzburgu, Austriji, Štajerskoj, Burgenlandu, Koruškoj, Sjevernom i Istočnom Tirolu, Graubindenu, Vorarlbergu, Bavarskoj i u jugoslavenskim Alpama obradio je prof. dr. L. Tscherma k u svojoj knjizi »Die natürliche Verbreitung der Lärche in den Ostalpen«, Wien 1935.* U posebnom poglavlju te knjige (str. 160´—192) prikazao je prof. F e n a r o 1 i pridolazak ariša u istočnim talijanskim Alpama. Opsežno gradivo o tome predmetu odlučio je autor objelodaniti u posebnom djelu pod naslovom »II Larice nelle Alp i Orientali Italiane«. U ovoj je knjizi sadržana monografijska studija o rasprostranjenju ariša u Alpama Lombardije. U narednim knjigama bit će obrađen pridolazak ariša na području pokrajina Venezia Tridentina, Venezia Euganea i Venezia Giulia. Planine Lombardije razdijelio je autor na 27 sekcija. Za svaku sekciju doneseni su podaci po istoj shemi, i to: podaci o geografskom položaju, o orografskom pregledu, o granicama šumske vegetacije, o površini šuma, o klimatskim odnošajima, te podaci o horizontalnom i vertikalnom rasprostranjenju ariša, koji su prikupljeni na osnovu literature, paleontoloških nalaza, katastra šuma i vlastitih autorovih opažanja, odnosno sabrani preko šumarske milicije. Na kraju svake sekcije obavljena je procjena apsolutne i relativne površine ariševih šuma u dotičnoj sekciji. Klimatske prilike prikazuje autor indeksom higričnog kontinentaliteta, što ga je predložio Gams 1923 god. On se određuje iz odnošaja između godišnjih oborina i nadmorske visine. Izražava se matematskom formulom: god. oborine u mm cotg a = —-. — nadmorska visina u m Prednost G a m s o v a indeksa pred ostalim indeksima ove vrste sastoji se u tome, što se ovdje uzima u obzir umjesto temperature nadmorska visina. Pridolazak šumskog drveća može se u smislu pomenutog indeksa razvrstati kako slijedi: Zona I, II i III sa izepirama (crtama jednakog higričnog kontinentaliteta) 0°—1C, 10°—20° i 20*—30° obuhvata heliofilne listače odnosno kserotermične i termofilne vrste. * Recenzija od Prof. Dr. A. Petračić a u Šum. listu, 1937, str. 156. 331 |