DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 60 <-- 60 --> PDF |
\ je to nužno, od pritiska sporedne sastojine. Za tu proredu odlučan je samo prirast stabala u debljinu i pravilno razdjeljenje elitnih stabala po površini. U tom poglavlju obraduje pisac i sporednu sastojim» sa svim koristima, koje ona pruža s obzirom na zaštitu tla, na čišćenje elitnih stabala od grana itd. Četvrto poglavlje obraduje, izbornu proredu u sastojinama, u kojima nije vršeno čišćenje na opisao način. ´Proreda u tim sastojinama predstavlja čišćenje i proređi vanje, ali je ovdje uklanjanje nepodesnih dominantnih stabala oteščano, jer nastaju oveće praznine i nezastrto tlo, budući da je sastojina već odrasla. Pisac ističe, da se propust čišćenja u mladosti osvećuje, pa da u takovim sastojinama postoji jedva 20% od ukupno mogućeg broja pripravnika ili elitnih stabala, te je prema tome mogućnost izbora najboljih stabala malena. U takvim sastojinama treba ponajprije provesti proredu u najmlađim i najboljim sastojinama, jer će se u njima moći još spasiti mnoga dobra stabla, koja su već u starijim sastojinama propala. Proredu u mladim sastojinama treba provesti svu . jednoj godini. Ona neka ne bude čišćenje, nego izborna proreda, tj. samo pomaganje dobrim stablima. Radi toga treba u sastojim potražiti samo dobra i vrijedna stabla i odstraniti sva stabla, koja im smetaju u razvoju. U tu svrhu može se posjeći više stabala, razumije se, samo u slučaju, ako nema opasnosti od snijega, jakih vjetrova itd. Na sva ostala manje vrijedna stabla, u koliko nisu zaražena, ne treba se obazirati kod prve izborne prorede. Ovakvim postupkom pruža se mogućnost provađanja prorede na vrlo velikim površinama. Jedina loša strana tog postupka je u tom, što se dižu troškovi izvoza materijala i umanjuje čist prihod. Kod daljnjih izbornih proreda treba postepeno zahvatiti u sve razrede stabala. Na kraju poglavlja napominje pisac, da u starijim sastojinama treba provesti sječu svih stabala sa lošim osebinama. Ona ne smiju da dođu do rađanja sjemenom. Te napomene odnose se na nasljeđivanje. Cilj šumara mora da bude pomladak dobre rase, koji odgovara staništu. Peto poglavlje obrađuje postupke, koji imaju za cilj podizanje kvalitete izabranih stabala. U tu svrhu služi njegovanje, koje se vrši uz pomoć sporedne sastojine, a sastoji se u zaštiti kore stabala od direktnog utjecaja sunca, u sprečavanju tjeranja živica, zatim u čišćenju stabala od grana itd. Budući da se danas traži što veća čistoća debla od grana, to pisac razmatra sredstva, koja vode k postignuću toga cilja. Opisuje prirodno i vještačko čišćenje stabala od grana. Vještačko može da se odnosi na suhe i zelene grane. Preporuča samo čišćenje suhih, a donekle i prvih još zelenih grana, i to u mladim sastojinama četinjača do vremena, dok najjača stabalca nisu postigla prsni promjer od 15 cm. Čišćenje treba obavljati najviše na 500 najboljih stabala (pripravnika). Druga i slijedeća čišćenja treba da se izvode onda, kad se nečišćeni dio debla sa suhim granama približuje debljini od 15 cm. Grane treba da su otpiljene tik debla, a čitav se rad mora oprezno obavljati, da se ne ošteti kora. Preporuča se pila od šumara Fürsta kao najpodesnija za taj rad. Pisac zatim opisuje praktični dio čišćenja stabala od grana, te naglašuje, da partija debla čista od grana ne smije biti manja od 8 m, a ni veća od 12 m. U zaključku kaže, da vjeruje, da bi se gore opisanim radom neminovno postigao uspjeh gospodarenja. Djelo ima 125 strana, 5 tabela i 11 fotografija. Cijena mu je 75 Din. Preporuča se nabavka te knjige šumarskim inženjerima, koji se bave njegovanjem mladih sastojina. Ing. M. Plavšić. Dr. LEO TSCHERMAK: DIE NATÜRLICHE VERBREITUNG DER LÄRCHE IN DEN OSTALPEN. Gospod prof. dr. A. Petrači ć je v 3. številki letošnjega Šumarskega lista opozoril na knjigo z gori navedenim naslovom, ki je zišla kot 43. zvezek Izvesti} avstr. gozdarskega preizkuševališča. V tej knjigi opisuje avtor tuđi nahajališča me 330 |