DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 59 <-- 59 --> PDF |
iiosti iskoriste. Pisac citira radove u tom smjeru od Busse-a , koji kaže, da što je veći prostor, to je veća krošnja i jači korijen, a prema tomu i veća vjerojatnost prirasta drvne mase. Dakle nema više, kao prije, apodiktičke tvrdnje »to i veći prirast«, nego se naglašuje samo njegova vjerojatnost. U mogućnost dizanja prirasta drvne mase sastojinske posredstvom proreda vjerujemo, ali znanstveno to još nije dokazano. Međutim je u svakom slučaju dizanje prirasta mas e sastojinske putem proreda maleno u porcđenju s prirastom vrijednosti , koji je glavni cilj našeg rada, pa u tome leži velika važnost proreda, naglašuje pisac. Što se tiče prve prorede, ističe on, s njome treba početi nakon kojih 4—5 godina u povoljnim, a u nepovoljnim prilikama najviše nakon 10 godina iza zadnjeg čišćenja. Poslije toga opisuje izbornu proredu (Auslesedurchforstung), pa ističe, da se kod čišćenja vade uvijek samo stabalca slabe vrijednosti, dok se naprotiv kod izborne prorede istraži (između dobrih stabala dot. »kandidata«) najbolje stablo ili »pripravnik«, kojemu se nastoji pomoći time, da se ukloni sve ono, što smeta njegovom prirodnom razvoju. Sva okolišna stabla čine oko »pripravnika« prorednu ćeliju (Durchforstungszelle), kojoj je to stablo središte. Alko je bilo provađano uredno njegovanje i čišćenje, to će za vrijeme prve prorede sastojine biti nekoliko stotina do nekoliko hiljada »prorednih ćelija« po ha, čije središte predstavlja uvijek pripravnik P v Kako se vidi, koliko pripravnika, toliko prorednih ćelija, a što je više prorednih ćelija, to je sastojala vrednija. Međutim može se desiti, da ima grupa stabala, gdje uopće nema pripravnika. Ako takve površine nisu velike, njih će takom vremena nestati, a ako su velike, treba u njima pomagati pojedine »kandidate«. Razumljivo je, da su takovi slučajevi nepoželjni. Sve što smeta razvoju pripravnika P1? treba ukloniti, pa bila to i pojedina dobra stabla. Zaštitu tla u takvim sastojinama vrše nadvladana i potisnuta stabla. Utjecaj prve prorede sastojine očituje se kod listača već u proljeće, jer do sada potiskivani pripravnik nastoji da odmah iskoristi dobiveni prostor. Kod četinjača očituje se utjecaj prorede u povećanju množine iglica. O ponavljanju prorede, odnosno o dolasku druge prorede u sastojinu mišljenja se razilaze. Glede druge prorede, naglašuje pisac, treba početi tek onda, kad se na boljem i najvećem dijelu sastojine ne vide više utjecaji prve prorede. To je prosječno nakon 4—5 god., a taj odlomak vremena smatra pisac da je i najpodesniji za ponavljanje prorede. Kod druge prorede traže se pripravnici P2, tj. opet najbolja stabla. Kod tog izbora nastaju nove proredne ćelije, koje sa prorednlm ćelijama prve prorede mogu da se pokriju, ali ne moraju, jer pripravnici prve prorede (PJ ne moraju da budu i sada pripravnici (P2). Može se naime dogoditi, da pripravnik P2 nastane od običnog kandidata (dobrog stabla), koji se je u toku vremena radi svojih unutarnjih osebina bolje razvio i predstavlja za sada najvrednije stablo u svojoj okolini. Tome stablu treba, sad pomagati. Takav postupak ponavlja se tokom svih budućih proreda. Sa svakom proredom postaju pripravnici vredniji. Od 40. i 50. godine dalje ne prijete više tim pripravnicima preostala stabla. Oni prelaze u elitu, te se mogu označiti bojom, ali to nije potrebno. Tako je od 4—6 hiljada kandidata preostalo 800—1500 pripravnika, a od ovih 2O0—300 elitnih stabala, koliko ih ima po prilici u doba zrelosti sastojine po ha. Izborna proreda je visoka proreda i ne poznaje stepena jakosti u smislu niske prorede. Odmah po prelazu pripravnika u elitna stabla iznosit će broj elitnih stabala u najpovoljnijim prilikama oko 500 kom., tako da samo ta stabla čine sklop i stoje u međusobnoj borbi. U daljnjem taku života sastojine vadit će se pojedina elitna stabla, što predstavlja progalnu proredu (Lichtwuchsdurchforstung) sa svrhom podržavanja što većeg prirasta mase kod preostalih stabala, a osim toga da se stvore što povoljnije prilike za buduće prirodno pomlađenje. Pod tom progalnom proredom razumijeva pisac onaj zahvat u sastojinu, koji ima svrhu, da trajno održi prekinut sklop radi što boljeg razvoja krošnje kod preostalih stabala i da štiti krošnje elitnih stabala, gdje 329 |