DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 56 <-- 56 --> PDF |
šumama. Osim toga je i neispravan, jer danas ima valjda svuda najviše baš onih urba- rijalaca, koji misu autohtoni ovlaštenici. Vrlo bi teško bilo, pogotovu pri današnjem slabom stanju sastojina, da se na temelju provedene taksacije svaka općina nadeli sa površinom eksproprisanih šuma baš zbilja onako, kako bi to zahtevala pravednost. Prema bonitetima (koji mogu da se menjaju), prema udaljenosti šume, prema siromaštvu itd. morala bi gdekoja općina (u prenesenom smislu i selo) da dobije mnogo veću površinu od druge, pa da dođe do današnje vrednosti, koja joj pripada. A gde da se dade šuma onim općinama, koje ne međaše sa samim ekspropri sanim šumama — o tom ne može ni da se raspravlja. Prednje misli mogu da se formuliraju ovako: 1) Još barem kroz nekoliko decenija neće biti nipošto oportuno (ako bi do toga uopće i moglo doći) da se eksproprisane šumske površine razdele pa pojedine općine, koje bi pri današnjem stanju sastojina itd. postale još pasivnije. To ne odgovara ni dobrom (rentabilnom) šumskom gospodarstvu. 2) Ima da se zavede jedinstvena glavna uprava za eksproprisane šume Qorskog kotara ili barem za svaki veći posed, ako to traže posebne lokalne i ostale prilike. 3) Odmah po utanačenju postotka tangente za svaku općinu treba da se uvede definitivna uprava na eksproprisanim šumskim površinama, koja ima da započne sa sređivanjem svih upravnih poslova i sa tačnim ustanovljivanjem posedovnih odnošaja prema trećim licima (uzurpacije, pašnjaci, enklave, kojih je velik broj stvorila baš sama reforma sa nedovoljno promišljenim postupkom pri eksproprijaciji »ekonomskih zemljišta« u šumskim sastojinama). 4) Treba da se uvede uprava, koja ima da gospodari u prvom redu sa šumom, a ne sa — papirom. To jest: potrebna je tačna, ali kratka i jezgrovita administracija u trgovačkom smislu sa strogo postavljenim ciljem. 5) Pitanje spajanja zemljišnih zajednica sa eksproprisanim šumskim površinama ima također da rešava po potrebi definitivna uprava. Iz svega navedenog izlazi, da samo dobra definitivna uprava, organizovana. prema istaknutim predlozima, može što brže i što jeftinije da sredi sve´ prilike i odnose u pogledu eksproprisanih šuma. Ta definitivna uprava pozvana je i da sredi dezolatne personalne prilike. Samo uz posve sređene prilike personala (koje zna, zašto služi i koliko može da zasluži za svoju egzistenciju u teškoj službi) može da se vodi. solidno, dobro 1 rentabilno gospodarstvo. Š. j. KNJIŽEVNOST Prof. Dr. W. SCHÄDELIN: DIE DURCHFORSTUNG ALS AUSLESE- UND VEREDELUNGSBETRIEB HÖCHSTER WERTLEISTUNG, Bern 1936, 2. izdanje. Prvo izdanje ove knjige uslijedilo je 1934 god., a već početkom 1936 slijedi drugo izdanje, što jasno dokazuje vrijednost toga djela. Prije prelaza na opisivanje svojih ideja karakterizira pisac rad šumara mottom, da je cilj, za kojim se teži, dalek, a put, koji k njemu vodi, da počinje danas i ovdje. Čitavim se tim djelom mnogo tvrdi,, ali ne postoje dokazi za te tvrdnje, pa ono radi toga, naglašuje pisac, ne predstavlja naučnu radnju. 326 |