DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 50 <-- 50 --> PDF |
hodnje. Ovakovim postupkom određivanja financijske ophodnje izmakli bismo međutim utjecaju kamatnjaka, što je najvažnije. U tom slučaju otpali bi različiti prigovori o nepovoljnom utjecaju kamatnjaka na odre đivanje visine ophodnje. Osim toga pokazuju odnosni podaci, da treba provoditi što inten zivnije njegovanje sastojina, kao čuvanje i podizanje proizvodne snage tla, jer sve te mjere dižu prihod, a prema tome i visinu ukamaćenja. U gornjim iznosima postotaka ukamaćenja nije izražen utjecaj rastenja cijene drvu. Postoji li faktično rastenje cijena drvu, te ako na pr. iznosi 1% ili 1,5%, onda se mora taj iznos dodati još gornjim veličinama. Na taj način dobivene kamatnjake upotrebljava Spiege l za ustanovljivanje šteta pri upotrebi formule troškovne vrijednosti sastojine, a uzima ih u obzir isto tako i Hufnage l za različite slučajeve. Međutim moramo naglasiti, da i pristaše teorije zemljišnog čistog prihoda operiraju sa postotkom ukamaćenja, ali ga tada nazivaju šumskim kamatnjakom. To se obično dešava kod kupoprodaje, kada se želi ustanoviti cijena šumskog zemljišta pomoću formule prihodne vrijednosti zemljišta, a pri tom se drže u vidu grube granice okvira, u kojem se ta cijena kreće. Granice toga okvira ocjenjuju se s obzirom na momentane prilike i cijene poljoprivrednih zemljišta dotičnog kraja. Iskustvom je utvrđeno u Njemačkoj, da se cijene šumskog zemljišta kreću nešto više od 0 pa do Vs cijena poljoprivrednih zemljišta. Ako se po formuli pr´ihodne vrijednosti zemljišta dobije rezultat, koji je prešao ocijenjene granice okvira, provodit će se njegovo ispravljanje tako dugo, dok rezultat ne padne između ocijenjenih granica. To se može postići jedino na taj način, da se vrše korekture veličina stavljenih u formulu. Teško je međutim to obaviti na sječivom prihodu i na kulturnim i upravnim troškovima, jer su oni rezultat poznatih današnjih cijena. Osim toga drvna masa sjećivog prihoda ne može da bude ni veća ni manja, nego što to odgovara vrsti drveća i stojbini, a isti je slučaj i sa upravnim i kulturnim troškovima. Prema tome preostaje još samo korigiranje konačnog rezultata pomoću promjene šumskog kamatnjaka. Taj se može dizati i spuštati u intervalu od 2 do 4%, što dopuštaju pristaše teorije zemljišnog čistog prihoda. Naprijed smo međutim izložili, od kako su velikog utjecaja na konačni rezultat i najmanje promjene u visini kamatnjaka. Uz pomoć računanja s nekoliko kamatnjaka dobit će se rezultat, koji će pasti između procijenjenih granica i cijena, koje se s obzirom na prilike života smatraju ispravnima. Kamatnjak, pomoću kojeg se dobiva povoljan rezultat, nije ništa drugo, nego postotak ukamaćenja ili kamatnjak, koji se ovome vrlo približio. Na taj način određeni kamatnjak smatraju pristaše teorije zemljišnog čistog prihoda kao nepromjenljivu veličinu odnosno šumski kamatnjak i primjenjuju ga jednako za sve vrsti drveća, bonitete itd., što nije najpodesnije. Iz gornjeg izlaganja možemo izvesti daljnji zaključak, da kod čitavog toga rada faktičnu nepoznanicu predstavlja kamatnjak, a ne cijena zemljišta. Da je kamatnjak nepoznanica, naglašuje i Mart i n,24 koji kaže: »Pristupi li se pobliže proučavanju odgovarajućih formula, to ćemo dobiti kao rezultat, da u svakoj jednadžbi postoji više nepoznanica, među koje spada i šumski kamatnjak.« 24 Martin : Die forstliche Statik, god. 1918, str. 14fi. 320 |