DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 48 <-- 48 --> PDF |
dre s a, kad je naglasio, da postotak ukamaćenja ne može da podvlači za sobom šumski kamatnjak. Međutim Buss e uzima u svojoj radnji u obzir i rastenje prihodne vrijednosti zemljišta, pa dobiva postotak ukamaćenja, koji se kreće oko 3,5%. S obzirom na te velike iznose postotaka ukamaćenja u saskim šumama ispustit ćemo ih iz razmatranja, te ćemo uzeti u obzir istraživanja i radove o postotku ukamaćenja od S p i e g e 1 a i Uprave badenskih šuma,22 koji pružaju sasvim drugu sliku. I ako su oni ustanovili kapitale na različite načine, koji su uloženi u šumskom gospodarstvu, ipak se njihovi rezultati znatno podudaraju. Itsraživanja se protežu na gospodarsku jedinicu (šumu) u normalnom stanju. U oba istraživanja ustanovljen je kapital zemljišta i drvne mase zasebno, pa su onda zbrojeni. Kapital zemljišta ustanovljen je prema cijenama, koje su se postigle u vrijeme istraživanja za šumska zemljišta. Kod svog rada poslužio se osim toga Spiege l još sa jednom po njemu nađenom metodom, pomoću koje je poznavajući kapital zemljišta jednog boniteta ustanovio kapital zemljišta ostalih boniteta. Određivanje kapitala drvne mase proveo je Spiege l drugačije od Uprave badenskih šuma. Spiegel procjenjuje sastojine, koje već daju materijal za drvno tržište (od promjera 13 cm na više) prema dosadanjim prosječnim tržnim cijenama. Kod svog rada služio se Schwappachovim financijskim tabelama, koje je po potrebi sveo na današnje prilike. Kapital sastojina u prvoj godini ustanovio je na osnovu troškova za osnivanje sastojina. Kapital starijih sastojina od 2,3 itd. god. do sastojina, koje već daju robu za tržište, ustanovljuje grafičkim putem. Uprava badenskih šuma postupa drugačije. Ona uzima u obzir postignute utrške kroz sječu svakog pojedinog dobnog razreda u normalnoj gospodarskoj jedinici. U oba istraživanja dobili su se premaleni iznosi za mlade sastojine, koje bi bilo ispravnije ustanoviti, prema mišljenju pretstavnika Uprave badenskih šuma, po formuli troškovne vrijednosti sastojine. Međutim., oni nisu to učinili, premda su izraziti pristaše teorije zemljišnog čistog prihoda, samo radi toga, da izmaknu upotrebi kamato-kamatnog računa i izboru kamatnjaka, a time i različitim prigovorima. Radi toga su dobiveni postoci ukamaćenja nešto veći, jer je kapital drvne mase tim postupkom ispao nešto manji, naglašuju pretstavnici Uprave badenskih . šuma. Napomena predstavnika Uprave badenskih šuma o troškovnoj vrijednosti u toliko je ispravna, u koliko je ispravna definicija i pojam vrijednosti objektivne teorije vrijednosti, s kojim se oni služe i kojeg prihvaćaju kao pristaše teorije zemljišnog čistog prihoda. O tome na kraju ove radnje. Na gore opisan način ustanovljene kapitale sumiraju i tako dobivaju kapital, koji se nalazi u šumskom gospodarstvu. Iza toga stavljaju u postotni razmjer čisti godišnji prihod (šumsku rentu) prema kapitalu i dolaze do postotka ukamaćenja. 22 Untersuchungen über die Rentabilität der badischen Staats- und Gemeindewaldwirtschaft, god. 1924, str. 19 i 20. 318 |