DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 48     <-- 48 -->        PDF

dre s a, kad je naglasio, da postotak ukamaćenja ne može da podvlači
za sobom šumski kamatnjak. Međutim Buss e uzima u svojoj radnji u
obzir i rastenje prihodne vrijednosti zemljišta, pa dobiva postotak ukamaćenja,
koji se kreće oko 3,5%.


S obzirom na te velike iznose postotaka ukamaćenja u saskim
šumama ispustit ćemo ih iz razmatranja, te ćemo uzeti u obzir istraživanja
i radove o postotku ukamaćenja od S p i e g e 1 a i Uprave badenskih
šuma,22 koji pružaju sasvim drugu sliku.


I ako su oni ustanovili kapitale na različite načine, koji su uloženi u
šumskom gospodarstvu, ipak se njihovi rezultati znatno podudaraju.
Itsraživanja se protežu na gospodarsku jedinicu (šumu) u normalnom
stanju.


U oba istraživanja ustanovljen je kapital zemljišta i drvne mase
zasebno, pa su onda zbrojeni. Kapital zemljišta ustanovljen je prema
cijenama, koje su se postigle u vrijeme istraživanja za šumska zemljišta.
Kod svog rada poslužio se osim toga Spiege l još sa jednom po njemu
nađenom metodom, pomoću koje je poznavajući kapital zemljišta jednog
boniteta ustanovio kapital zemljišta ostalih boniteta.


Određivanje kapitala drvne mase proveo je Spiege l drugačije
od Uprave badenskih šuma. Spiegel procjenjuje sastojine, koje već daju
materijal za drvno tržište (od promjera 13 cm na više) prema dosadanjim
prosječnim tržnim cijenama. Kod svog rada služio se Schwappachovim
financijskim tabelama, koje je po potrebi sveo na današnje prilike. Kapital
sastojina u prvoj godini ustanovio je na osnovu troškova za osnivanje
sastojina. Kapital starijih sastojina od 2,3 itd. god. do sastojina, koje već
daju robu za tržište, ustanovljuje grafičkim putem.


Uprava badenskih šuma postupa drugačije. Ona uzima u obzir postignute
utrške kroz sječu svakog pojedinog dobnog razreda u normalnoj
gospodarskoj jedinici.


U oba istraživanja dobili su se premaleni iznosi za mlade sastojine,
koje bi bilo ispravnije ustanoviti, prema mišljenju pretstavnika Uprave
badenskih šuma, po formuli troškovne vrijednosti sastojine. Međutim.,
oni nisu to učinili, premda su izraziti pristaše teorije zemljišnog čistog
prihoda, samo radi toga, da izmaknu upotrebi kamato-kamatnog računa
i izboru kamatnjaka, a time i različitim prigovorima. Radi toga su dobiveni
postoci ukamaćenja nešto veći, jer je kapital drvne mase tim postupkom
ispao nešto manji, naglašuju pretstavnici Uprave badenskih .
šuma.


Napomena predstavnika Uprave badenskih šuma o troškovnoj vrijednosti
u toliko je ispravna, u koliko je ispravna definicija i pojam
vrijednosti objektivne teorije vrijednosti, s kojim se oni služe i kojeg
prihvaćaju kao pristaše teorije zemljišnog čistog prihoda. O tome na
kraju ove radnje.


Na gore opisan način ustanovljene kapitale sumiraju i tako dobivaju
kapital, koji se nalazi u šumskom gospodarstvu. Iza toga stavljaju u
postotni razmjer čisti godišnji prihod (šumsku rentu) prema kapitalu i
dolaze do postotka ukamaćenja.


22 Untersuchungen über die Rentabilität der badischen Staats- und Gemeindewaldwirtschaft,
god. 1924, str. 19 i 20.


318