DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 46 <-- 46 --> PDF |
mijenja prostorno i vremenski. Poznato je, da u povoljnim gospodarskim prilikama sa razvitim prometnim sredstvima raste cijena drvu, dok je to obratno sa nadnicama, koje prema općem zakonu intenzivnosti kod gospodarstva, koje se pravilno razvija, bivaju manje u uporedenju sa cijenama produkata. U nepovoljnim gospodarskim prilikama situacija će biti obratna. Za takav slučaj mora se još naglasiti, da će upotreba drva početi sa debljim promjerom stabala, te tu ne postoji mogućnost snižavanja ophodnje. Ostanemo li u tim prilikama kod pretpostavke objektivnog, nepromjenljivog šumskog kamatnjaka, to ćemo dobiti same negativne prihodne vrijednosti zemljišta. Uzrok je tome velika duljina vremena produkcije i maleni postotak ukamaćenja, koji je manji nego u račun uzeti objektivni šumski kamatnjak. Želimo li izbjeći tim negativnim prihodnim vrijednostima zemljišta, morali bismo imati objektivni šumski kamatnjak za svaki kraj, bonitet, vrstu drveća i način gospodarenja. No u tom slučaju nema više govora, kako Kriege r naglašuje, o nekoj objektivnosti. Razmotrimo sad jednadžbu prihodne vrijednosti zemljišta s matematskog stajališta. Uz pretpostavku objektivnog, nepromjenjivog šumskod kamatnjaka možemo uzeti, da je za financijsku ophodnju prihodna vrijednost zemljišta jednostavna funkcija od .« i c, odnosno da se zamjembena vrijednot (cijena) zemljišta mijenja i kreće isto tako, kao odnos obiju produkata masa puta cijena po m3 i kulturni troškovi c puta /, opu-Taj se zaključak izvodi iz gornje jednadžbe, a vlada cijelom teorijom zemljišnog čistog prihoda. Gore smo međutim spomenuli, da veličina Au i c podleže drugim zakonima i promjenama. U zbiljnom životu ima svaka od tih veličina (zemljište, Au i c) drugu amplitudu i brzinu kretanja cijena, koje ovise o ponudi i potražnji. Tako navodi Krieg e r,16 da su se godine 1922. u Njemačkoj za vrijeme velikog pada valute vrlo dobro i u velikoj mjeri očitovale gornje napomene. U to su vrijeme cijene drva bile 100 do 120 puta, radničke nadnice 14 puta, a cijene zemljišta 8 do 10 puta veće od cijena prije svjetskog rata. Slično napominje i Spiegel , koji kaže, da je amplituda kretanja radničkih nadnica kao i brzina njihova mijenjanja manja, nego kod cijena drva. No osim toga naglašuje S p i e g e l,17 da se kulturni i upravni troškovi, te troškovi poreza i drugačije kreću na raznim bonitetama tla nego cijene drva. Radi toga on u svojoj radnji ne stavlja kulturne i upravne troškove zaiedno sa sječivim prihodom u formulu prihodne vrijednosti zemljišta. Tu formulu bez upravnih i kulturnih troškova naziva Spiege l »prihodna vrijednost sječe«. Isto tako i Busse 1 8 naglašuje, da su cijene drva po svojim iznosimo poslije rata preračunane na dolare ostale gotovo jednake kao i prije rata, dok su kulturni i upravni troškovi relativno pali. To pogotovo vrijedi za upravne troškove. Iz dosad navedenih razlaganja vidimo, da pretpostavka o nepromjenjivom, objektivnom šumskom kamatnjaku ne može da postoji. Isto tako i pretpostavka zajedničkog stavljanja pojedinih veličina u formulu 16 Pomenuto djelo pod 5, str. 22. 17 Spomenuto djelo pod 4, str. 71. 18 Busse : Ist der forstl. Zinsfuss eine starre Grösse? Tharandter f. Jahrbuch 316 |