DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 44     <-- 44 -->        PDF

ali usprkos tomu, naglašuje E n d r e s, da to ne povlači sobom šumski
kamatnjak, premda je o tome u prvoj definiciji drugačije sudio. Vjerojatno
je, da E n d r e s mijenja svoj prvotni sud ne samo zbog razloga,
koje on navodi, nego i radi postotaka ukamaćenja saskih šuma, koji su
(kao što ćemo vidjeti) ispali vrlo visoki.


Kako dolazimo do veličina Au, c i p, već smo naprijed govorili i
naglasili, da je njihovo određivanje dosta nesigurno. Međutim ocjenjivanje
Au i c kao i greške počinjene tokom toga ocjenjivanja, nisu od tako
zamašnog utjecaja na cio rezultat, kao izbor šumskog kamatnjaka p. Taj
može biti izabran prema stručnom nahođenju sa 2, 2´5, 3, pa i 4%. Tim
promjenama možemo da dobijemo proizvoljne rezultate bez obzira, da li
su sječivi prihod, prihodi proreda, kulturni i upravni troškovi potpuno
tačno ocijenjeni ili s nekim ogreškama. Već vrlo male promjene šumskog
kamatnjaka utječu znatno na cio rezultat.


Uzmimo za ilustraciju podatke o prihodnoj vrijednosti zemljišta po
E n d r e s u14 za smrekovo zemljište I. boniteta. Uz šumski kamatnjak
od 3% iznosi prihodna vrijednost zemljišta jednog hektara u 70-toj godini
(financijska ophodnja) 1.669RM, a uz šumski kamatnjak od 2% za sve
iste prihode i troškove iznosi prihodna vrijednost zemljišta 4.013 RM, u
S0-toj pak godini (financijska ophodnja) 4.114 RM. Dakle, prihodna vrijednost
zemljišta mijenja se radi promjene šumskog kamatnjaka od 1%
za 140% u svojem iznosu. Iz ovog vidimo, od kakovog je presudnog
utjecaja izbor šumskog kamatnjaka, te kako on djeluje na produljenje
vremena financijske ophodnje. No osim toga možemo zaključiti, da je
nemoguće ustanoviti donju granicu zamjenbene vrijednosti (cijene)
zemljišta na osnovu formule prihodne vrijednosti zemljišta, premda ta
E n d r e s naglašuje, jer tu može svaki izračunati na osnovu te formule
i šumskog kamatnjaka po svojoj volji i nahođenju.


U definiciji o šumskom kamatnjaku spomenuli smo, da je on prema
mišljenju pristaša teorije zemljišnog čistog prihoda nepromjeniva, objektivna
veličina. Razmotrimo sad iz formule prihodne vrijednosti zemljišta,
do čega dovodi pretpostavka o nepromjenjivom, ugovorenom, autonomnom,
objektivnom šumskom kamatnjaku i kakove sve rezultate ona daje.


Uzmimo za primjer zemljište najboljeg boniteta. U tom slučaju
možemo pretpostaviti, da će drvna masa i polučene cijene biti veće, nego
kod lošijeg boniteta uz sve iste ostale uvjete. Dakle će sječivi pritud
Au biti veći. Nadnice kulturnih troškova na zemljištu najboljeg boniteta
mogu rasti i padati. To je ovisno prema prilikama, koje vladaju. Međutim
po statističkim podacima pokazalo se je, da su troškovi na boljim bonitetima
nešto manji nego na lošijim. Prema tome diferencija između veličina
u brojniku Au — c. 1, opu raste na bonitetima uz stalan p. Utjecaj
vremena u ne uzimamo u obzir, jer se ovo razmatranje odnosi na financijsku
ophodnju. Kako smo već naprijed spomenuli, kreće se cijena zemljišta
(B ü h 1 e r, Voss ) u uzanim granicama i nije samo posljedica
cijene drva. Zbog toga ćemo imati u tom slučaju veće stvarno ukamaćenje.
Postotak ukamaćenja (Verzinsungsprozent) je veći, nego što je u
račun uzeti objektivni šumski kamatnjak, jer Au raste uz slabo pokretnu
cijenu zemljišta. Radi toga će se u brojniku od Au odbiti premaleni iznos
za c. 1, or™ i a osim toga će i nazivnik biti premalen prema stvarnim pri


14 Spomenuto djelo 1, str. 289.


314