DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 44 <-- 44 --> PDF |
ali usprkos tomu, naglašuje E n d r e s, da to ne povlači sobom šumski kamatnjak, premda je o tome u prvoj definiciji drugačije sudio. Vjerojatno je, da E n d r e s mijenja svoj prvotni sud ne samo zbog razloga, koje on navodi, nego i radi postotaka ukamaćenja saskih šuma, koji su (kao što ćemo vidjeti) ispali vrlo visoki. Kako dolazimo do veličina Au, c i p, već smo naprijed govorili i naglasili, da je njihovo određivanje dosta nesigurno. Međutim ocjenjivanje Au i c kao i greške počinjene tokom toga ocjenjivanja, nisu od tako zamašnog utjecaja na cio rezultat, kao izbor šumskog kamatnjaka p. Taj može biti izabran prema stručnom nahođenju sa 2, 2´5, 3, pa i 4%. Tim promjenama možemo da dobijemo proizvoljne rezultate bez obzira, da li su sječivi prihod, prihodi proreda, kulturni i upravni troškovi potpuno tačno ocijenjeni ili s nekim ogreškama. Već vrlo male promjene šumskog kamatnjaka utječu znatno na cio rezultat. Uzmimo za ilustraciju podatke o prihodnoj vrijednosti zemljišta po E n d r e s u14 za smrekovo zemljište I. boniteta. Uz šumski kamatnjak od 3% iznosi prihodna vrijednost zemljišta jednog hektara u 70-toj godini (financijska ophodnja) 1.669RM, a uz šumski kamatnjak od 2% za sve iste prihode i troškove iznosi prihodna vrijednost zemljišta 4.013 RM, u S0-toj pak godini (financijska ophodnja) 4.114 RM. Dakle, prihodna vrijednost zemljišta mijenja se radi promjene šumskog kamatnjaka od 1% za 140% u svojem iznosu. Iz ovog vidimo, od kakovog je presudnog utjecaja izbor šumskog kamatnjaka, te kako on djeluje na produljenje vremena financijske ophodnje. No osim toga možemo zaključiti, da je nemoguće ustanoviti donju granicu zamjenbene vrijednosti (cijene) zemljišta na osnovu formule prihodne vrijednosti zemljišta, premda ta E n d r e s naglašuje, jer tu može svaki izračunati na osnovu te formule i šumskog kamatnjaka po svojoj volji i nahođenju. U definiciji o šumskom kamatnjaku spomenuli smo, da je on prema mišljenju pristaša teorije zemljišnog čistog prihoda nepromjeniva, objektivna veličina. Razmotrimo sad iz formule prihodne vrijednosti zemljišta, do čega dovodi pretpostavka o nepromjenjivom, ugovorenom, autonomnom, objektivnom šumskom kamatnjaku i kakove sve rezultate ona daje. Uzmimo za primjer zemljište najboljeg boniteta. U tom slučaju možemo pretpostaviti, da će drvna masa i polučene cijene biti veće, nego kod lošijeg boniteta uz sve iste ostale uvjete. Dakle će sječivi pritud Au biti veći. Nadnice kulturnih troškova na zemljištu najboljeg boniteta mogu rasti i padati. To je ovisno prema prilikama, koje vladaju. Međutim po statističkim podacima pokazalo se je, da su troškovi na boljim bonitetima nešto manji nego na lošijim. Prema tome diferencija između veličina u brojniku Au — c. 1, opu raste na bonitetima uz stalan p. Utjecaj vremena u ne uzimamo u obzir, jer se ovo razmatranje odnosi na financijsku ophodnju. Kako smo već naprijed spomenuli, kreće se cijena zemljišta (B ü h 1 e r, Voss ) u uzanim granicama i nije samo posljedica cijene drva. Zbog toga ćemo imati u tom slučaju veće stvarno ukamaćenje. Postotak ukamaćenja (Verzinsungsprozent) je veći, nego što je u račun uzeti objektivni šumski kamatnjak, jer Au raste uz slabo pokretnu cijenu zemljišta. Radi toga će se u brojniku od Au odbiti premaleni iznos za c. 1, or™ i a osim toga će i nazivnik biti premalen prema stvarnim pri 14 Spomenuto djelo 1, str. 289. 314 |