DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Protiv svih navedenih prigovora teoriji zemljišnog čistog prihoda brane je pristaše pomoću matematskih zasada, jer da se ona osniva na preciznim matematskim metodama i operacijama, te da svi izvodirezultati, koji su matematski ispravni, ne mogu biti osporavani. Razmotrimo sad istraživanja i kritiku Kriege r as s obzirom na navedene navode i argumente. Krieger postavlja prije svega osnovno pitanje, da li se može zamisliti ma koje područje nacionalne ekonomije, pa i nauke o šumskom gospodarstvu, bez odnosa prema životu i stvarnosti, kao što je to sa logaritmom ili diferencijalom u matematici. Nadalje, da li se nacionalna ekonomija i šumarska nauka osnivaju samo na logici. Analizom tako postavljenog pitanja dolazi Kriege r do zaključka, da se čitava nacionalna ekonomija, a i nauka o šumskom gospodarstvu, ne osnivaju kao matematika samo na logičnim zakonima, koji se nalaze u čovjeku, već da njezin opstanak i bit leže u činjenici, da postoje gospodarski zakoni, koji se nalaze izvan čovjeka. Te zakone upoznaje čovjek svojom sposobnosti da logične misli, a dužnost je nauke da ih upozna. Oni imaju da budu cilj gospodarskih istraživanja. Iz ovog zaključka proizlazi, da je naša nauka o šumskom gospodarstvu tijesno vezana sa životom i stvarnošću, te da iskustvo i život igraju u njoj bitnu i najvažniju ulogu. Dok je na pr. kod matematike dovoljno za ispravnost svih njenih izvoda i zaključaka, da je postavljena pretpostavka logična i bez prigovora, dotle kod primijenjenih nauka, pa i u nauci o šumskom gospodarstvu, osim logično i jasno postavljene pretpostavke ne smiju niti iz nje izvedeni zaključci dolaziti u sukob sa iskustvom i životom, jer se nauka o šumskom gospodarstvu na njima osniva. Dogodi li se međutim u nauci o šumskom gospodarstvu, da izvedeni zaključci i rezultati dolaze u sukob sa životom i iskustvom, znači, da oni nisu ispravni, kao ni pretpostavka, od koje se je pošlo, usprkos svih matematskih formula i sve ostale matematske točnosti. Takovu pretpostavku, pa i iz nje izvedene zaključke i rezultate, ne može život odobriti. Oni su osuđeni na propast. Dakle, nastupi li takav momenat u našoj šumarskoj nauci, moramo odmah biti svjesni, da nismo ispravno postavili pretpostavku, i da istu treba promijeniti i krenuti sasma novim smjerom. Ako se u prirodnim naukama, pa i u šumarskoj nauci postaviia pretpostavka, to ona mora biti jasna i logična, ali ona ne smije nikada da bude neka dogma. Tek život i iskustvo pokazat će, da li je naša pretpostavka ispravna. Drugim riječima, mi ne možemo nikad postaviti neku apsolutnu, pozitivnu istinu; tek tokom života možemo postići visok stepen vjerojatnosti uz uvjet, da naša pretpostavka ne dolazi u sukob sa životom. Ako se postavljena pretpostavka tokom dugog vremena potvrđuje bez iznimke od slučaja do slučaja, postizava ona tako veliku vjerojatnost, da se ova više ni ne razlikuje od istine. Kritika Faustmannove formule za prihodnu vrijednost zemljišta i nepromjenljivog, objektivnog šumskog kamatnjaka. Poslije gornjeg izlaganja razmotrit ćemo Faustmannovu formulu za prihodnu vrijednost zemljišta. To činimo uz pretpostavku, da smo točno predvidjeli buduće prihode, sa svrhom da ustanovimo, da li na osnovu 8 Spomenuto djelo pod 5. 312 |