DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Nije potrebno napose isticati, da takav postupak rada nosi u sebi nesigurnost, jer se ne može ni za kratko vrijeme predvidjeti, što će se dogoditi u šumskom gospodarstvu, a kamo li za vrijeme jedne ophodnje od 100 i više godina. Dok se danas u uređivanju šuma smatraju metode Hartiga i Cotte, kao zastarjelim i teško provedivim, jer određuju etat (prihode) za cijelu duljinu ophodnje, to teorija zemljišnog čistog prihoda ide baš tim putem, iako se to u uređivanju šuma pokazalo kao skroz, nesigurno i pored sve konzervativnosti šumskog gospodarstva. U tom smjeru ističemo mišljenje i prigovor iz naše domaće stručne literature od R. P i p a n a,6 koji kaže, da nijedna grana gospodarstva nije u stanju matematski utvrditi sadanju vrijednost kapitala na temelju prihoda, koji se od tog kapitala očekuju u budućnosti, pa se zato i ne bavi takovim problemima. Jedino iz prošlosti možemo izračunati, koliko je izvjesni kapital odbacivao kamata. Time imamo realnu mogućnost istraživanja, koji su faktori odlučivali pri povećanju i umanjivanju prihoda. Iz tih zaključaka možemo izvući pouku za budućnost. Stvarne koristi mogu nam donijeti samo bilance, a nikakove prognoze, jer su sve prognoze vrlo nesigurne. Slično mišljenje i nazore nalazimo i u njemačkoj literaturi. Osim toga prigovara se još pristašama teorije zemljišnog čistog prihoda, da oni kod izračunavanja prihodne vrijednosti zemljišta, koja je temelj čitave teorije, polaze od golog zemljišta, na kojem će se u budućnosti voditi prekidno šumsko gospodarenje. Takav postupak, naglašuju protivnici, može da vrijedi samo za specijalne slučajeve, ali se ne može primijeniti općenito. Šumsko gospodarstvo u početku svog rada nije počelo sa golim zemljištem, već sa zemljištem, koje je bilo obraslo šumskim drvećem, te koje se nalazi trajno u šumskoj produkciji. Ono je šumu već našlo u obliku prašume, a nije istu stvaralo. Takovo naziranje pobudilo je O s t \v a 1 d a,7 da dade formuli prihodne vrijednosti zemljišta drugačiji oblik, koji bi odgovarao gornjem zahtjevu, a taj je slijedeći: Po toj jednadžbi određuje O s t w a 1 d vrijednost pošumljenog zemljišta. Prema tim nazorima, a smatrajući šumu kao cjelinu i operirajući sa šumskom rentom, razvija dalje Os t wal d svoju posebnu teoriju, koja je našla velik broj pristaša i protivnika. Protivnike predstavljaju pristaše teorije zemljišnog čistog prihoda. " 1... R. Pipan : Utjecaji gospodarskog liberalizma na šume i šumarstvo. Šum. List god. 1932, str. 665. 7 Ostwald : Sind im Reinertrags-Ansatze des forstlichen Nachhaltsbetriebs die Zinsen der Waldbegründungskosten als Ausgaben oder als Einnahmen zu verrechnen? Ztsch. f. Forst- u. Jgdwes. 1911. Ostwald : Zur Verständigung in Sachen der Waldrententheorie, Tharandter F. Jahrbuch 1922. Ostwald : Zur Kritik der Faustmann-schen Bodenertragswertformel, Tharandter Forst. Jahrbuch 1925. 311 |